.webp){kind=icon}
Građanima Europske unije televizija je i dalje najvažniji izvor vijesti, ali društvene mreže grabe velikim koracima, pokazuju rezultati najnovije ankete Eurobarometra. Čak 71 posto ispitanika navelo je televiziju kao medijski kanal putem kojeg su u proteklih sedam dana pristupali vijestima.
Nakon televizije koja je daleko na vrhu slijede digitalni kanali etabliranih medija koje je koristilo 42 posto anketiranih, pa radio te društveni mediji poput Facebooka, Instagrama i sličnih. Preko radija i društvenih medija vijesti je pratilo po 37 posto anketiranih, saznaje se iz ankete.
Usporedba s prošlogodišnjim rezultatima pokazuje visoki skok u udjelu građana kojima su društveni mediji primarni izvor vijesti. Njih je lani navelo 26 posto anketiranih, što znači da im je udio u samo godinu dana skočio za čak 11 postotaka. Po nešto nižim stopama u odnosu na 2022. poraslo je korištenje i drugih modernih kanala poput videoplatformi čiji je udio porastao za četiri postotka, aplikacija za razmjenu poruka s rastom od pet postotaka, te podcastova za dva. S druge strane, udio televizije smanjen je za tri postotka, a radija za dva.
Očekivano, mlađe su generacije one koje predvode u korištenju novih kanala. Unutar dobne skupine od 15 do 24 godina, preko društvenih se medija informiralo 59 posto anketiranih, a preko televizije njih 49 posto. U tome je interesantno da mladi sve manje pristupaju čak i klasičnim digitalnim kanalima tradicionalnih izdavača. Ove godine je udio onih koji su tako pratili vijesti smanjen s lanjskih 40 na 34 posto.
Najstarija dobna skupina, potrošači s više od 55 godina životnog iskustva, vjerni su televiziji, ali nisu posve neskloni novim tehnologijama. U toj grupi je vijesti preko televizije pratilo 83 posto anketiranih, za jedan postotak manje nego prošle godine, dok je društvene medije koristilo njih 24 posto, što je čak devet postotaka više nego lani.
Gledajući pojedinačno, Hrvatska se ne razlikuje previše od prosjeka EU-a, pokazuje anketa. Kod nas je 77 posto građana koristilo televiziju za praćenje vijesti, u usporedbi sa spomenutih europskih 71 posto. Oko polovice građana koristi tradicionalne digitalne kanale – u EU-u je to 42 posto, a preko društvenih mreža se informira 45 posto anketiranih Hrvata, što je čak i nešto malo više od europskog prosjeka od 37 posto.
Nova Eurobarometrova anketa pokazuje i da su manje i mlađe države članice Unije sklonije novim tehnologijama. Primjerice, na Cipru, Malti i u Latviji, društveni mediji čak predvode kao kanali informiranja i popularniji su, posljedično, i od televizije. Istovremeno, udio onih koji se informiraju iz tiskanih medija u tim državama je puno bliži razini od deset posto, dok se kod većih i starijih članica, poput Njemačke, Italije ili Nizozemske, on još uvijek drži na 20 ili više posto.
Gledano po temama, najveći dio potrošača, njih 50 posto, prati lokalne vijesti, dok su nacionalne na drugom mjestu i njih prati 47 posto anketiranih. Europske i međunarodne vijesti prati 45 posto građana Unije. Općenito gledajući po temama, starije generacije više prate lokalne, nacionalne i međunarodne vijesti, kao i vijesti iz financija i ekonomije, dok su mlađi više okrenuti temama poput hobija, životnog stila, života slavnih osoba, kao i kriminala te ostataka crne kronike.
