Nakon posljednjeg podizanja od 25 baznih poena, Evropska centralna banka (ECB) više neće podizati svoje kamatne stope, smatraju analitičari Bloomberg Adrije.
"Djelovanje restriktivne monetarne politike uz pomoć raznih geopolitičkih problema vidljivo je na više strana. Ukupna i bazna inflacija konačno su usporile rast, sentiment u proizvodnom i uslužnom sektoru u slobodnom je padu, poslovne banke pooštrile su dodatno uslove kreditiranja, preduzeća i građani su usporili s novim zaduživanjima", navode iz analitičkog tima.
Kako pojašnjavaju analitičari, ukupna i bazna inflacija u evrozoni usporile su rast na nivo ispod pet odsto, ako gledamo međugodišnju promjenu, dok je usporavanje rasta vidljivo čak i kod vrlo uporne kategorije hrane i pića.
"Indikatori raspoloženja menadžera proizvodnog i uslužnog sektora dodatno su zaronili u kontrakcijsko područje, posebno u glavnim ekonomijama evrozone – Njemačkoj i Francuskoj. Prema posljednjoj ECB anketi, banke su dodatno pooštrile kreditne uslove u svim vrstama kredita, i najavile su da će doći do dodatnog pooštravanja uslova u četvrtom kvartalu uz podršku daljnjeg istiskivanja viškova likvidnosti", kažu analitičari.
Slična očekivanja iznijeli su i analitičari koje je anketirao Bloomberg News.
Pitanje PEPP-a
S druge strane, pažnja dobrog dijela ekonomske javnosti evrozone biće usmjerena ka porukama o portfoliju obveznica koje je ECB prikupila prije i tokom pandemije.
Analitičari skreću pažnju da ECB ne reinvestira obveznice na dospijeću kao što su i najavili ranije, ali još je porfolio vrlo velik u odnosu na pretpandemijske nivoe. Jedan od programa koji se i dalje reinvestira i nije u skladu s politikom kamatne stope je program kupovanja državnih obveznica osmišljen tokom pandemije (pomenuti PEPP).
"Njegov rok trajanja predviđen je do kraja 2024, ali ako ECB želi da brže smanji portfolio i uskladi taj krak monetarne politike s politikom više kamatne stope duže vrijeme, tada je moguće da prestanak reinvestiranja PEPP obveznica krene i ranije", rekli su analitičari.
Oni upozoravaju da postoji i druga strana novčića, jer bi jače monetarno istiskivanje sigurno uticalo na povećanje razlika u prinosima na obveznice manje otpornih zemalja poput Italije, Portugala i Grčke.
"Najbolji primjer je Italija čiji 'spread' se širi iznad 200 baznih poena uslijed dogovora o budžetu za sljedeću godinu, ali i trenutne lošije fiskalne discipline."
Monetarna politika pokazuje svoje zube, tržište rada za sada odolijeva, ali s već spomenutim padom kreditne aktivnosti, kao i lošim očekivanjima kompanija i tržište rada biće u narednim mjesecima pod pritiskom.
"ECB može i pojačati restriktivnost monetarne politike, ali mora pažljivo žonglirati kako ne bi ranije spomenute zemlje s visokim potrebama refinansiranja javnog duga gurnula u još veća izdvajanja za kamate, što bi zasigurno vodilo u jači pad tih privreda", upozoravaju analitičari Bloomberg Adrije.
.webp){kind=icon}
