Njemački privrednici su u oktobru bili nešto optimističniji u pogledu uslova poslovanja, što ukazuje na očekivanja da će se najveća evropska ekonomija oporaviti. Optimizam je došao uprkos tome što se Njemačka suočava sa mogućom drugom recesijom za samo nešto više od 12 mjeseci.
Indeks očekivanja, koji prati Institut Ifo porastao je na 84,7 u oktobru, sa revidiranih septembarskih 83,1 poen. To je nadmašilo srednju vrijednost iz ankete projekcija koju je Bloomberg sproveo među ekonomistima (83,5 poena). Indeks trenutnih uslova je neočekivano napredovao.
"Ono što vidimo sugeriše da dolazi do izvjesne stabilizacije", rekao je predsjednik instituta Clemens Fuest za Bloomberg televiziju u srijedu. "Njemačka ekonomija će ove godine zabilježiti pad, ali u posljednjem kvartalu očekujemo stabilizaciju i blagi rast", dodao je.
Njemačka nije zabilježila rast više od godinu dana, a ekonomisti su manje optimistični od Fuesta, pa tako predviđaju pad za drugu polovinu godine - zbog energetske krize, slabe potražnje iz Kine i viših kamatnih stopa.
Proizvodni sektor nastavlja da bude ophrvan problemima. Hemijski gigant Lanxess AG objavio je prošle nedjelje da će otpustiti sedam odsto svojih radnika u Njemačkoj zbog nestašice energenata i sve manje potražnje. Prethodno su najavljena otpuštanja u kompaniji BASF SE. Pozivajući se rast cijena i prekide u lancima snabdjevanja, Volkswagen AG je smanjio svoje projekcije.
Indeksi Instituta Ifo: bela linija označava očekivanja, plava - trenutne uslove, a roze linija - poslovnu klimu / Bloomberg
"Pozitivni pokazatelji uglavnom dolaze iz uslužnog sektora", rekao je Fuest. "To su sektori kao što su IT i turizam", dodao je.
Ankete koje je u utorak objavio S&P Global takođe nisu donijele neku utjehu i pokazale su smanjenje aktivnosti privatnog sektora ovog mjeseca. Pad je bio još ozbiljniji nego u septembru, a bilo je i znakova slabosti na tržištu rada, koje je dosad bilo svjetla tačka.
Dublji izazovi, poput starenja njemačke radne snage i potrebe za diverzifikacijom trgovinskih odnosa i udaljavanjem od Kine, pokazuju da bi Njemačka i u sljedećim godinama mogla da računa samo na mali rast. Takođe su se pojavila poređenja sa 1990-im, kada je Njemačka opisivana kao "bolesnik" Evrope.
Najviši zvaničnici - uključujući ministra finansija Christiana Lindnera i predsjednika Bundesbanke Joachima Nagela - odbacuju takvu karakterizaciju, i dodaju da njemačka industrija može da savlada izazove sa kojima se suočava.
Fuest je rekao da bi relaksiranija monetarna politika mogla da ekonomiji u 2024. pruži podsticaj. "Možda bi čak bilo prostora za smanjenje kamatnih stopa sljedeće godine - možda u drugoj polovini", rekao je on prije sastanka o politici Evropske centralne banke u četvrtak. "Međutim, svakako ne bih savjetovao ECB da podigne stope", zaključio je.
.webp){kind=icon}
