Njemačka je spremna da odustane od plana da strogo ograniči zaduživanje za sljedeću godinu ako joj Rusija u potpunosti prekine isporuku prirodnog gasa.
Ministar finansija Christian Lindner donedavno je tvrdio da Njemačka i ostale članice eurozone od 2023. moraju da smanje javni dug da bi izbjegle rizik historijski visoke inflacije uzrokovane potrošnjom iz deficita. Ipak, mišljenje vlasti po tom pitanju polako se mijenja.
Među članovima kabineta koalicije kancelara Olafa Scholza postoji prešutni dogovor da se Berlin ne može držati fiskalnih planova u kriznoj situaciji u kojoj ruski predsjednik Vladimir Putin redovno održavanje gasovoda Sjeverni tok 1 koristi kao izgovor za prekid protoka gasa na duži period.
S obzirom na veliku zavisnost Njemačke od ruskog gasa i nepostojanje alternativnih izvora snabdijevanja, među tri vladajuće stranke postoji konsenzus da bi potpuni prekid dotoka proizveo šok ekvivalentan istovremenoj finansijskoj krizi 2008. i pandemiji koronavirusa.
Sam Scholz je pripremio teren za takav potez u ponedeljak, izjavivši da se kriza neće skoro završiti te da su potrebne dodatne mjere pomoći za hvatanje u koštac sa rastućim cijenama energije. Istakao je da će 2023. godina predstavljati najveći izazov.
Još je pesimističniji bio u govoru u srijedu, u kojem je Putina optužio za korištenje energije kao političkog oružja, dodajući kako niko ne vjeruje ruskim izgovorima da je naglo smanjenje snabdijevanja gasom uzrokovano isključivo tehničkim razlozima.
Lindner želi da se drži limita, ali država već troši dodatna sredstva
Prešutni konsenzus među članovima vlade kosi se sa službenim budžetskim planovima o značajnom smanjenju neto zaduživanja od sljedeće godine i vraćanju javnih finansija u ustavna ograničenja. Štaviše, koalicione stranke već raspravljaju o dodatnoj podršci za domaćinstva i preduzeća koja pate zbog naglog rasta troškova.
Prema planovima odobrenim prošlog petka, ograničenje zaduživanja federalne vlade bit će ponovno uspostavljeno 2023. godine, prvi put od pandemije.
Lindner, član Slobodnih demokrata koji su naklonjeni poslovnoj zajednici, cilja na 17,2 milijarde eura (33,6 milijardi KM) neto duga, što je pad sa skoro 140 milijardi eura (273,8 milijardi KM) ove godine, odnosno 215 milijardi eura (420,5 milijardi KM) prošle godine.
Upitan na konferenciji u petak hoće li Njemačka moći da se pridržava ograničenja duga u slučaju potpunog prekida isporuke ruskog gasa, Lindner je rekao da će vlada reagovati na odgovarajući način, dodajući da je "najbolje pridržavati se ograničenja zaduživanja".
Njemački zvaničnici izrazili su zabrinutost da se protok gasa kroz Sjeverni tok 1 ni nakon završetka 10-dnevnog perioda redovnog održavanja koje počinje 11. jula možda neće ponovno pokrenuti.
Portparol njemačkog ministarstva finansija odbila je da komentariše, ali je ukazala na Lindnerove komentare s konferencije za novinare u petak na kojoj je ministar takođe rekao da njegov budžetski plan uključuje dodatne rezerve za buduće krizne mjere.