Iako je velika većina europskih građana svjesna da kupovinom krivotvorina podupire kriminal i šteti legalnom gospodarstvu, trećina ih ipak smatra da je u redu kupiti lažnjak ako je cijena originala previsoka.
Iako bi očekivali da financijski problemi pobjeđuju moralne dileme u siromašnijim zemljama Europe, istraživanje o percepciji intelektualnog vlasništva među građanima koju je u ponedjeljak objavio Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO), pokazalo je kako natprosječan broj ljudi svjesno kupuje krivotvorine i u Luksemburgu i u Rumunjskoj.
Čak 80 posto Europljana smatra da iza krivotvorenih proizvoda stoje zločinačke organizacije i da kupnja krivotvorina uništava poduzeća i radna mjesta, stoji u nalazima EUIPO-a, a još veći postotak njih (83 posto) drži kako se time podržava neetičko ponašanje. Dvije trećine ispitanika misli da je kupovina lažne robe prijetnja zdravlju, sigurnosti i okolišu.
Što se piratstva tiče, 82 posto Europljana slaže se da pribavljanje digitalnog sadržaja putem nezakonitih izvora podrazumijeva rizik od štetnih praksi, poput prijevara ili neprimjerenog sadržaja za maloljetnike.
Krivotvorene talijanske torbice | Depositphotos
"Najnovije izdanje studije o percepciji intelektualnog vlasništva pruža nove relevantne spoznaje o percepciji povreda prava intelektualnog vlasništva i ponovno naglašava potrebu za jačom zaštitom potrošača. U studiji se potvrđuju i pozitivna kretanja u pogledu osviještenosti o digitalnom sadržaju koji potječe iz zakonitih izvora i njegove dostupnosti", kazao je Christian Archambeau, izvršni direktor EUIPO-a.
Moral protiv novčanika
Dakle, svijest o štetnosti krivotvorina itekako postoji, međutim, kad se u cijelu priču uplete kupovna moć, dobivamo nešto pesimističniju sliku.
Naime, studija je pokazala i da svaki treći Europljanin (31 posto) još uvijek smatra da je prihvatljivo kupiti lažnu robu ako je cijena originalnog proizvoda previsoka, a kad je riječ o mlađim potrošačima u dobi od 15 do 24 godine, tako misli njih polovica (50 posto).
Kad je riječ o prelasku s uvjerenja na djelovanje, 13 posto ispitanika izjavilo je da je namjerno kupilo krivotvorine u proteklih 12 mjeseci. Taj udio raste do 26 posto među ispitanicima u dobi od 15 do 24 godine, što je dvostruko više od prosjeka EU-a, dok se smanjuje na šest posto u dobnoj skupini od 55 do 64 godine, odnosno ispod pet posto za ispitanike u grupi od 65 i više godina.
Na razini pojedine zemlje, udio potrošača koji su namjerno kupili krivotvorine varira od 24 posto u Bugarskoj do osam posto u Finskoj. Osim u Bugarskoj, namjerna kupnja krivotvorina iznad je prosjeka EU-a u Španjolskoj (20 posto), Irskoj (19 posto), Luksemburgu (19 posto) i Rumunjskoj (18 posto). Zanimljivo je da su Hrvati (devet posto), uz Fince, najmanje kupovali krivotvorene proizvode u posljednjih 12 mjeseci.
Niža cijena originalnih proizvoda i dalje je najčešći razlog (43 posto) zbog kojeg bi ispitanici prestali kupovati krivotvorene proizvode. Osim toga, rizik od loših iskustava (nekvalitetni proizvodi za 27 posto ispitanika, sigurnosni rizici za 25 posto i kazna za 21 posto) još je jedan ključan čimbenik u odvraćanju potrošača od kupnje krivotvorenih proizvoda.
Nesigurnost među potrošačima
U porastu je i nesigurnost u pogledu autentičnosti. Gotovo četiri od deset Europljana (39 posto) pitalo su se jesu li u posljednjih godinu dana kupili krivotvoreni proizvod, a isto je izjavila i polovica mladih (52 posto).
Postoje i znatne razlike među državama članicama: dok je otprilike četvrtina potrošača u Danskoj i Nizozemskoj (26 posto) bila nesigurna je li ono što su kupili originalno ili nije, ta se brojka u Rumunjskoj povećala na 72 posto. Što se Hrvata tiče, njih 46 posto je sumnjalo u autentičnost kupljenih proizvoda.
Europljani pokazuju nesigurnost i u pogledu zakonitosti izvora sadržaja na internetu, pri čemu se 41 posto ispitanika pitalo je li izvor kojem su pristupili zakonit ili nije.
Digitalno piratstvo i sportska događanja
Europljani se općenito protive uporabi piratskog sadržaja. Tako je 80 posto ispitanika izjavilo je da radije upotrebljavaju zakonite izvore za pristup internetskom sadržaju ako je dostupna opcija cjenovno pristupačna.
Zapravo, gotovo 90 posto ispitanika zna za barem jednu vrstu zakonite ponude sadržaja u svojoj zemlji, a više od četiri od 10 Europljana (43 posto) platilo je u prošloj godini pristup, preuzimanje ili internetski prijenos (streaming) sadržaja zaštićenog autorskim pravima iz zakonitog izvora. Hrvatski ispitanici su i tu blago iznad europskog prosjeka s 45 posto.
Međutim, velika većina ispitanika (65 posto) piratstvo smatra prihvatljivim ako sadržaj nije dostupan u okviru njihove pretplate.
Lijek dobro poznat
Također, 14 posto Europljana priznaje da su u zadnjih 12 mjeseci namjerno pristupili sadržaju iz nezakonitih izvora. Taj se udio povećava na jedan od tri (33 posto) među mladima u dobi od 15 do 24 godine. To se posebno odnosilo na gledanje sportskih sadržaja koristeći se nezakonitim uređajima ili aplikacijama za internetski prijenos (spomenuti streaming).
Udio osoba koje pristupaju piratskom sadržaju razlikuje se i po zemlji, a kreće se od devet posto u Finskoj i Danskoj do 22 posto na Malti. U Hrvatskoj ta brojka iznosi 16 posto.
Lijek za piratstvo je već duže vremena poznat – niža cijena i širi izbor sadržaja iz zakonitih izvora, a na kompanijama je da tu cijenu i sadržaje ponude kupcima ako ih žele privući.
.webp){kind=icon}
