.webp){kind=icon}
Zemlje Evropske unije (EU) ne smiju da posustanu u borbi protiv inflacije u vrijeme velike ekonomske neizvjesnosti, jedna je od ključnih preporuka Evropske komisije članicama EU.
Naime, u političkim preporukama koje će u srijedu biti date državama članicama, a u koje je Bloomberg News imao uvid, Evropska komisija, izvršna ruka EU, reći će nacionalnim vladama da će "trebati vremena da pritisci na cijene nestanu" tako da "borba protiv inflacije ostaje ključni prioritet i u narednom periodu".
Zvaničnici su ponovili da bi fiskalne mjere preduzete za pomoć potrošačima i preduzećima kroz energetsku krizu trebalo da budu ukinute ove godine i da bi trebalo da se vrate opreznoj politici za svoje javne finansije kako bi se obezbijedila dugoročna održivost duga.
Godišnje preporuke glavnim gradovima širom regiona razlikuju se od prošlogodišnjih po povećanju inflacije kao ključnog izazova za vlade da pomognu u rješavanju.
Bloomberg
Turbulentan geopolitički kontekst, energetska kriza koja je uslijedila i implementacija fonda EU za oporavak od 800 milijardi evra (862 milijarde dolara) bez presedana su dominantne teme od posljednjeg izvještaja.
U nacrtu se ističe da je ekonomija EU pokazala "izuzetnu otpornost u izazovnom okruženju koje je obilježila ruska, ničim izazvana, invazija na Ukrajinu".
"Predviđa se da će inflacija nastaviti da opada, ali se pritisci na osnovne cijene pokazuju upornijim, utičući na preduzeća i nagrizajući kupovnu moć domaćinstava", navela je Komisija. Štaviše, "nedavna povećanja kamatnih stopa izazvala su zabrinutost zbog ranjivih džepova u finansijskom sektoru, što zahtijeva pažljivo praćenje".
Komisija je primjetila da je visoka inflacija, koja trenutno iznosi sedam odsto, pozadina u odnosu na fiskalne i makroekonomske neravnoteže koje se sada razvijaju. Pored toga, "razlika u visini inflacije među državama članicama je na istorijski visokom nivou", što predstavlja rizik za evrozonu.
"Razlike u inflaciji predstavljaju povećanu zabrinutost unutar monetarne unije i to zahtijeva posebnu pažnju", navodi se u nacrtu dokumenta. Ovaj nacrt je još uvijek podložan promjenama prije usvajanja u srijedu.
Komisija je takođe sprovela detaljnu procjenu većine nacionalnih ekonomija, uključujući i one najveće.
Zvaničnici su utvrdili da Njemačka, Španija, Francuska i Italija, između ostalih, nisu ispoštovale limit deficita od tri odsto bruto domaćeg proizvoda. S obzirom na pritiske rata u Ukrajini i posljedica pandemije, Komisija ne predlaže preduzimanje bilo kakve akcije.
Zvaničnici pozivaju zemlje članice da nastave sa sprovođenjem reformskih i investicionih planova dogovorenih za otključavanje sredstava za oporavak, s obzirom na to da se neke zemlje članice suočavaju sa poteškoćama da ispune ugovoreni kalendar.
Iako je implementacija planova "uglavnom bila na putu do kraja 2022. godine, neke države članice suočavaju se sa izazovima u upravljanju sredstvima, djelimično zbog ograničenih administrativnih kapaciteta ili uskih grla za ulaganja".
Iako bi tekuća revizija planova mogla da predstavlja priliku za rješavanje nekih od problema, institucija takođe upozorava da će proces uticati na raspored isplate sredstava za oporavak u 2023. godini i kasnije.
