Evropska centralna banka (ECB) pred sobom ima nezahvalan zadatak jer sa jedne strane mora da se bori da rast cijena vrati na željeni nivo, a sa druge strane mora da pravilno ocijeni efekte krize u bankarskom sektoru. Ovu dilemu oslikavaju i oprečne poruke koje su u petak stigle od člana Savjeta guvernera ECB Ingazia Visca i potpredsjednika ECB Luisa de Guindosa.
Španski bankar je na događaju u Madridu ponovio da je "bazna inflacija veoma uporna", dodavši da je siguran da će se naposletku ipak vratiti u željeni opseg.
On je dodao da sam pad stope bazne inflacije treba da karakteriše postojanost, ili ECB rizikuje da naruši svoj kredibilitet.
Sa druge strane, centralni bankar iz Italije je za Bloomberg rekao da centralna monetarna institucija evrozone svoje odluke i dalje treba da donosi "od sastanka do sastanka" jer i dalje nije jasno koliki će biti efekti smanjenja kreditne aktivnosti kom je doprinela kriza u bankarskom sektoru.
"Za sada ne vidimo veće smanjenje obima kreditiranja, ali vidimo da je privreda manje spremna da se zadužuje. Takođe, situacija nije mnogo drugačija ni po pitanju domaćinstava, a moramo da budemo svjesni da se sve ovo desilo u samo par mjeseci", rekao je Visco.
Stavovi italijanskog bankara često su blaži od stavova njegovih kolega, kakav je na primjer, Holanđanin Klaas Knot. Knot je ranije ove nedelje naglasio da ECB u maju treba da podigne kamatne stope, ali da i na najmanje dva sljedeća sastanka treba da učini isto.
Visco se složio da bi nepodizanje kamata takođe imalo loše posljedice, ali naglasio da to ne negira potrebu za pažljivim razmatranjem budućih poteza.
Bloomberg
"Postoje dva rizika", rekao je Visco. "Ako ne uradimo dovoljno, onda rizikujemo da u budućnosti budemo primorani da učinimo više i donesemo nove troškove ekonomiji", upozorio je i dodao da je jednako opasno "ako se uradi previše, što je mogućnost naročito sada kada postoje finansijski rizici".
De Guindos takođe tvrdi da svi budući potezi ECB moraju da zavise od posljednjih dostupnih ekonomskih pokazatelja, što je stav koji je predsjednica ECB Christine Lagarde iznijela odmah nakon napuštanja politike signaliziranja poteza unapred.
Ona je dan ranije rekla da zadatak centralne banke evrozone još uvijek nije završen po pitanju vraćanja rasta cijena na željeni tempo.
Godišnja stopa inflacije u martu u evrozoni iznosila je 6,9 odsto, što je u skladu s preliminarnom procjenom s kraja prošlog mjeseca, objavio je u srijedu Eurostat. U februaru je iznosila 8,5 odsto.
ECB je počela da podiže kamatne stope nakon što su to počele da rade druge svjetske centralne banke, a od početka ciklusa zaoštavanja monetarne politike je svoju referentnu kamatnu stopu podigla za 350 baznih poena.
- u pisanju teksta pomogli Alonso Soto, Alessandra Migliaccio i Alexander Weber
.webp){kind=icon}
