Švajcarska inflacija je prošlog mjeseca usporila više nego što se očekivalo, ali postoji mogućnost da ovaj podatak neće biti dovoljan da spriječi centralnu banku da ponovo podigne kamatne stope u junu.
Potrošačke cijene u martu su porasle za 2,9 odsto u odnosu na godinu ranije, saopštio je u ponedjeljak Federalni zavod za statistiku. To je ispod srednje procjene u Bloombergovom istraživanju, a prema kojem se očekivalo usporavanje na 3,2 odsto.
Do pada inflacije došlo je zbog smanjenja troškova energije i voća, kao i nekih smještaja za odmor.
"Gledajući ove brojke, Švajcarska nacionalna banka još uvijek nije gotova s podizanjem kamatnih stopa, ali može da odahne", rekao je Karsten Junius, glavni ekonomista Bank J Safra Sarasin Ltd. u Cirihu. "Doći će još jedno povećanje kamatnih stopa u junu, ali zvaničnici ga sada mogu ostaviti na 25 baznih poena."
Dok je centralna banka još uvijek u režimu pooštravanja monetarne politike, švajcarska inflacija je ipak najniža na kontinentu. Na osnovu usklađenog mjerila Evropske unije, rast potrošačkih cijena u martu je iznosio 2,7 odsto - što je manje od polovine onoga koliko se kreće u zemljama evrozone.
Bilo je dobrih vijesti i o baznoj inflaciji. Mjerač koji uklanja cijene energije i hrane usporio je na 2,2 odsto nakon ubrzanja od oktobra.
"Osnovno očitavanje pokazuje da su pritisci na cijene znatno niži u Švajcarskoj nego u ostatku Evrope", rekao je Junius. "Zapanjujuće je koliko razvoj može biti drugačiji u poređenju s evrozonom."
Ipak, SNB vidi da će glavna inflacija — koja je premašila gornju granicu od dva odsto već više od godinu dana — ostati na dva odsto ili više do 2025. Prkoseći potresima na globalnom tržištu nakon preuzimanja Credit Suisse Group AG od UBS-a uz posredovanje vlade, SNB je ipak povećala kamatnu stopu za 50 baznih poena prije dvije nedjelje.
S veoma zategnutim tržištem rada, Švajcarska je izložena posebnoj opasnosti od porasta cijena koji gura plate. Istraživanje SNB-a u kojem je učestvovalo više od 200 predstavnika kompanija objavljeno prošle nedjelje pokazalo je da je skoro polovina njih opisala nivo zaposlenih kao "prenizak".