Sljedeći potezi će biti zasnovani na ekonomskim pokazateljima, rekla je bankarka
Nije objasnila kako bi ECB birala između borbe sa inflacijom i sprječavanja krize bankarskog sektora
Bloomberg
Predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Christine Lagarde ocijenila je da situacija u evrozoni trenutno ne ukazuje na to da nas očekuje finansijska kriza nalik na onu iz 2008. godine.
Odgovarajući na pitanja novinara nakon objavljivanja odluke o promjeni monetarne politike centralne banke, Lagarde je ponovila navode iz saopštenja i potvrdila da je bankarski sektor u evrozoni na zadovoljavajućem nivou po pitanju regulative i likvidnosti.
"Evropska centralna banka je već dokazala da može da bude vrlo kreativna sa rješenjima u kratkom vremenskom roku", rekla je Lagarde, komentarišući dio izjave koji se odnosi na spremnost da se reaguje u slučaju potrebe da se obezbijedi likvidnost bankarskog sektora.
Jedina moguća odluka
Na pitanje da li su razmatrani drugačiji odgovori na trenutnu situaciju i nove okolnosti, Lagarde je rekla da tokom sastanka nije bilo dodatnih prijedloga, iako se u medijima spominjalo podizanje kamatnih stopa za 25 baznih poena, pa čak i odluka da se cijene zaduživanja ostave nepromijenjenim.
Kako je Lagarde pojasnila, tri ili četiri člana Savjeta guvernera nije podržalo donošenje odluke, ali i oni nisu imali zamjerke na glavnu odluku, već na detalje ili načine implementacije. "Bila je to odluka ogromne većine centralnih bankara", zaključila je predsjednica ECB.
Lagarde se osvrnula i na projekcije inflacije (koje su revidirane naniže) i projekcije privrednog rasta (koje su revidirane naviše), i pojasnila da se one oslanjaju na podatke od početka marta kada u centru pažnje nisu bili problemi koji su snašli Silicon Valley Bank i švajcarsku banku Credit Suisse.
Tržište dodataka prehrani u Bosni i Hercegovini (BiH) bilježi snažan rast. Potrošači sve više posežu za vitaminima, mineralima i biljnim preparatima, vođeni idejom zdravijeg načina života.
Agencija za zaštitu ličnih podataka dobija snažnije ovlasti, a kazne za kršenje zakona mogu dostići i do 40 miliona KM ili četiri posto godišnjeg prometa na globalnom nivou.
Iako nadležne institucije u oba entiteta vrše provjere deklaracija i zdravstvenu, hemijsku, mikrobiološku i organoleptičku ispravnost, ne postoji sistemska kontrola sadržaja deklariranih minerala i vitamina.