Prva procjena inflacije u eurozoni koju je u utorak objavio Eurostat pokazuje da je godišnja stopa inflacije u svibnju skočila na 8,1 posto s razine od 7,4 posto koliko je iznosila u travnju.
Podaci europskog statističkog ureda pokazuju da je među općim kategorijama proizvoda i usluga u posljednjih godinu dana najviše, za gotovo 40 posto, porasla cijena energije.
Cijene energenata rastu već dulje vrijeme zbog porećemaja na tržištu izazvanog pandemijom, a napetost na tržištu dodatno je pojačana nakon ruskog napada na Ukrajinu u veljači. Rusija je jedan od najvećih svjetskih izvoznika sirove nafte i prirodnog plina. Europska unija je u ponedjeljak postigla dogovor o djelomičnoj zabrani uvoza ruske nafte što je dodatno povisilo cijenu barela na svjetskim burzama.
Eurostat nije objavio svoju procjenu kretanja cijena za cijelu Europsku uniju – procjena objavljena u utorak odnosi se samo na eurozonu, odnosno područje koje obuhvaća države članice koje dijele euro kao zajedničku valutu.
Iz dostupnih podataka za devetnaest članica eurozone vidi se da najvišu inflaciju bilježe baltičke države. U Estoniji je stopa inflacije u svibnju procijenjena na 20,1 posto, u Litvi na 18,5, a Latviji na 16,4 posto. Inflaciju se na dvoznamenkaste stope procjenjuje još i u Slovačkoj (11,8 posto), Grčkoj (10,7 posto), te Nizozemskoj (10,2 posto).
Najnižu inflaciju bi trebale imati Malta i Francuska, redom 5,6 odnosno 5,8 posto.
Za usporedbu, prema podacima Državnog zavoda za statistiku hrvatska stopa inflacije u travnju je iznosila 9,4 posto.
Stopa inflacije jedan je od kriterija koje Hrvatska mora ispuniti kako bi mogla uvesti euro. Inflacija ne bi smjela biti veća od 1,5 postotka iznad prosjeka tri države članice EU s najnižom inflacijom, što Hrvatska formalno ne ispunjava, no kako je to samo referentna vrijednost kojom se mjeri kriterij stabilnosti cijena, i kako Bruxelles ima ovlasti odobravati iznimke, u domaćim političkim i monetarnim krugovima nadaju se da to neće biti na putu hrvatskog uvođenja eura od početka iduće godine.