Evropska centralna banka (ECB) vjerovatno će ove godine primiti nekoliko stotina milijardi eura u prijevremenim otplatama dugoročnih zajmova nakon što su dužnosnici pooštrili uvjete programa kako bi pomogli u borbi protiv inflacije.
Procjene se uvelike razlikuju u tome koliko će od 2,1 biliona eura nepodmirenog novca biti vraćeno ovog mjeseca, što je prva dostupna prilika za otplatu. Banke imaju rok do srijede da obavijeste ECB žele li to učiniti.
Prognoze u Bloombergovoj anketi među ekonomistima za novembar kreću se od 200 milijardi do 1,5 biliona eura. Srednja procjena iznosi 600 milijardi eura, nakon čega slijedi 285 milijardi eura na sljedeći planirani datum u decembru.
Veći broj mogao bi razveseliti ECB, koja je prošlog mjeseca promijenila uvjete programa kreditiranja koji je preplavio evropske banke likvidnošću tokom pandemijske krize. Dužnosnici su rekli da su djelovali u svjetlu rekordne inflacije i kako bi osigurali da je mjera u skladu s njihovim sve rigidnijim političkim stavom.
Izmijenjeni uvjeti također su eliminirali mogućnost arbitraže, koja je zajmodavcima omogućila da polože gotovinu u depozitnu jedinicu ECB-a i ostvare prihod bez rizika. Rezultati za prvu mogućnost otplate bit će objavljeni u petak.
"Predviđanje otplate TLTRO-a podložno je velikim neizvjesnostima", rekao je Piet Christiansen, glavni strateg Danske Bank. "Ovaj put nije ništa drugačije jer nove uvjete treba uskladiti s obrascima likvidnosti na kraju godine i regulatornim faktorima".
Analitičari očekuju da će do kraja drugog kvartala biti vraćeno više od 1,6 biliona eura.
Prve otplate ove godine mogle bi imati direktan uticaj na politiku ECB-a, smatra Carsten Brzeski, ekonomist u ING-u.
"Smanjenje bilance (uključujući QT) postalo bi zamjena za povećanja stopa 2023.", rekao je.
Zasebno, ekonomisti su povećali svoje prognoze inflacije u europodručju za ovu i iduću godinu. Također predviđaju da će Njemačka doživjeti dublju recesiju nego u prethodnom krugu istraživanja, dok će valutni blok u cjelini 2023. godine pasti za 0,1 posto.
"Visoka inflacija općenito i masovno povećani troškovi energije posebice će pogoditi domaćinstva i dovesti do smanjenja lične potrošnje", rekao je Joerg Angele, ekonomist u banci Bantleon. ''Osim toga, kompanije će smanjiti svoja ulaganja kao rezultat naglog porasta troškova, slabljenja potražnje i znatno viših kamata''.