Ove zime bi kompanije koje skladište prirodni gas mogle zaraditi od visokih cijena u Evropi: nema dovoljno zaliha, a zbog hladnijeg vremena će se potražnja vremenom povećati. Međutim, nedavni drastični pad veleprodajnih cijena potpuno obrće situaciju u tom sektoru.
Napori da se skladišta napune prije početka zime bili su uspješni i kapacitet mnogih skladišta je skoro potpuno popunjen. Međutim, neki snabdjevači će sada možda željeti da zadrže te rezerve dok ne budu mogli da prodaju uskladišteni gas po atraktivnijim cijenama.
Takav potez bi podigao cijene na tržištu. Također bi nanio još štete evropskoj ekonomiji, koja već ulazi u recesiju, uglavnom zbog posljedica koje je ruska invazija na Ukrajinu ostavila na energetska tržišta.
Komunalna i energetska preduzeća obično ubrizgavaju gas u skladišta tokom ljeta, kada su cijene niže, a puštaju ga na tržište zimi, kada cijene rastu. Ove godine su ugovori krenuli u suprotnom smjeru. To znači da neki operateri, posebno u Njemačkoj, koja je najveći potrošač gasa u regionu, mogu izgubiti novac od prodaje skladištenog goriva koje se koristi da nadoknadi poremećaje u snabdijevanju.
Cijene goriva ovog ljeta, kada je ubrizgano u slane pećine, izdane i skladišta u kojima se nalaze zalihe gasa, u nekim trenucima su dostigle vrhunac od oko 340 evra po megavat-satu. Referentni zimski ugovori sada trguju s manje od polovine toga, oko 140 evra.
''Ovo je pravi problem'', rekao je Henning Gloystein, direktor za energetiku, klimu i resurse u kompaniji Euroasia Group u Londonu. ''Vjerovatno se može riješiti samo ako neki od nedavno nacionalizovanih igrača ponovo prodaju skupo kupljeno gorivo, po cijenu gubitka''.
Ako se rezerve zadržavaju, iz bilo kog razloga, ostat će samo jedan izvor gasa, a to su dnevne zalihe, koje transportuju tankeri tečnog prirodnog gasa (LNG) iz SAD ili Katara, ili koje dolaze preko gasovoda iz Norveške i sjeverne Afrike. Evropa se već oslanja na te tokove. Svaki dodatni zahtjev za dnevni obim isporuka vjerovatno će ponovo povećati cijene nakon kratkog olakšanja zbog njihovog pada, zbog kojih će računi ponovo zadati glavobolje širom Evrope.
''Da bi optimizovale portfolije, kompanije će kupovati gas dan unaprijed, umjesto da ga povlače iz skladišta, sve dok mogu uvećati profit'', rekao je Leon Izbicki, analitičar za gas kompanije Energy Aspects.
Troškovi obezbjeđivanja rezervi gasa u Evropi ove godine iznose desetine milijardi eura. Iako trgovci često prodaju gas čim ga ubrizgaju u skladište, kako bi se osigurali od rizika, još uvijek bi mogli da pretrpe gubitke zbog razlika u cijenama. To je posebno važno za komunalne kompanije i trgovce koji se u velikoj meri oslanjaju na dugoročne ugovore s Rusijom, koja je prošle zime zadovoljila 20 posto potražnje za gasom u Evropskoj uniji.
Bol Njemačke
Iako je Evropa pojačala skladištenje gasa, samo oko 10 posto gasa nalazi se pod direktnom kontrolom javnih zvaničnika preko nacionalnih strateških rezervi, pokazuju podaci koje je sastavio Bloomberg.
Kompanije koje su koristile državnu pomoć, posebno one u Njemačkoj, kupovale su gorivo tokom ljeta. Vlada je obezbijedila 15 milijardi evra (15 milijardi dolara) za Trading Hub Europe, kompaniju koja upravlja njemačkim tržištem gasa, da kupi gorivo za skladištenje. Ona je kupila oko 60 teravat-sati gasa, što je ekvivalent oko 25 posto kapaciteta skladištenja zemlje.
Da bi izbjegle rizik u snabdijevanju, vlade bi također mogle proglasiti vanredno stanje. U takvom slučaju Njemačka i druge vlade bi imale ovlaštenje da narede oslobađanje rezervi.
Njemačka je usvojila zakon kojim se određuju ciljevi za skladištenje gasa. Već je dostignut cilj od 95 odsto za prvi novembar, a određen je novi za 40 posto, do prvog februara. Operateri objekata rizikuju da dobiju kazne ako ne ispune te nivoe.
Zatišje pred buru
Referentni fjučersi izgubili su oko 70 posto vrijednosti u odnosu na njihov augustovski vrhunac, zahvaljujući neuobičajeno toplom oktobru, zbog čega se usporila potražnja i odgodilo povlačenje gasa iz skladišta. Pored toga, postoji dosta zaliha LNG-a. Evropa se čak suočila i s privremenom većom ponudom u odnosu na potražnju. Ipak, ovaj kontinent mora održati cijene iznad onih u Aziji kako bi pobijedio na takmičenju za LNG.
S obzirom na usku vezu svjetskog tržišta gasa i izgubljenog ruskog obima isporuka, većina posmatrača ove industrije vjeruje da je pitanje kada, a ne da li će cijene ponovo skočiti.
Prema prognozi Weather Company, temperature će do sredine novembra pasti malo ispod normale.
''Hladno vrijeme, uništavanje potražnje ili protok LNG-a ispod očekivanja bi moglo vratiti cijene na viši nivo'', rekao je analitičar Bloomberg NEF-a Stefan Ulrich. ''Čini se da bi bilo gore da komunalne kompanije nemaju dovoljno gasa, posebno s obzirom na vladinu podršku za kupovinu, nego da prihvate neke gubitke gasa koji su skladištili po višim cijenama''.