Privreda evrozone će nazadovati sljedeće godine, uslijed borbe s rastućim cijenama energenata, kao i s mogućim nestašicama izazvanim ruskom invazijom na Ukrajinu.
Bruto domaći proizvod smanjiće se za 0,1 odsto u 2023. godini, pokazuju rezultati Bloombergove ankete. Isti ekonomisti su prošlog mjeseca predviđali rast BDP-a od 0,3 odsto. Njemačka, navjeća privreda evrozone, imaće negativan rast od 0,5 odsto, dok će privrede Francuske, Italije i Španije rasti.
Činjenica da Njemačka zavisi od ruskog prirodnog gasa je tu državu stavila u težak položaj nakon izbijanja rata u Ukrajini. Potrošači se bore s rastom cijena, palo je i raspoloženje među predstavnicima kompanija, a sve je došlo kao rezultat poskupljenja energenata i širokog spektra drugih vrsta robe.
Dok najskorije prognoze Evropske centralne banke (ECB) ne predviđaju dva uzastopna kvartala s padom BDP-a, potpredsjednik ECB Luis de Guindos je u novinskom intervjuu objavljenom u petak rekao da postoji mogućnost "tehničke recesije" zbog visoke stope inflacije.
"Privreda Njemačke će zabilježiti pad u najmanje tri uzastopna kvartala do proljeća 2023.", rekao je Dennis Huchzermeier, stariji ekonomista u istraživačkom institutu Handelsblatt."Biće ovo atipična recesija" zbog visoke potražnje za radnom snagom, i visokog broja preostalih porudžbina koje će prerađivačka industrija moći da iskoristi kao sredstvo za ublažavanje udara, dodao je.
Ekonomisti su također promijenili predviđanja u vezi s inflacijom za sljedeću godinu. Inflacija će u evrozoni na godišnjem nivou u 2023. iznositi 5,5 odsto, što je za 0,5 procentnih poena više u odnosu na rezultate iz prethodne ankete. Predviđanja u vezi s inflacijom u Njemačkoj su takođe revidirana nagore, najviše od najvećih privreda evrozone.
Predviđa se da će ECB nastaviti da podiže kamatne stope, a stopa na depozite će do prvog kvartala 2023. dostići 2,5 odsto. Prvo smanjenje stopa se očekuje u drugom kvartalu 2024. godine.