Kineska zatvaranja zbog koronavirusa mogla bi značiti kako će ekonomski rast te zemlje po prvi puta od 1976. godine biti ispod rasta u SAD-u.
Kineska bi ekonomija mogla rasti tek dva posto ove godine, dok se za SAD predviđa rast od 2,8 posto, navode Bloombergovi analitičari.
Dok s jedne strane Kina primjenjuje mjere fiskalnih, monetarnih i regulatornih poticaja kako bi osnažila ekonomiju, politika nulte tolerancije prema COVID-u bitno umanjuje njihove učinke.
SAD se, s druge strane, bori s inflacijom, ali potrošnja ostaje na visokoj razini.
Predsjednik SAD-a Joe Biden, koji Kongres nastoji uvjeriti u prihvaćanje zakonskih paketa kojima bi SAD-ova konkurentnost u odnosu na Kinu trebala ojačati, želi pokazati da se demokracije mogu gospodarski nositi a autoritarnim kineskim režimom.
Šef Komunističke partije Kine Xi Jinping ove bi godine trebao dobiti treći mandat na čelu partije. Stopa rasta od dva posto ne bi ga razveselila s obzirom na službena očekivanja od 5,5 posto. On je navodno kineskim dužnosnicima rekao da moraju osigurati način da kinesko gospodarstvo nadmaši SAD i ove godine.
Zanimljivo je i da je ovogodišnji cilj od 5,5 posto najmanji ikad postavljen u Kini.
Neki analitičari predviđaju da bi kineska ekonomija moglo pasti u drugom kvartalu i misle da je čak i rast od pet posto ove godine izvan dosega.
U pandemijskoj 2020. godini kineska je ekonomija rasla 2,2 posto.
"Kina još uvijek ima neke opcije. U ovom trenutku odlučna i pravodobna primjena stvarnih stimulativnih mjera ekonomije bi mogla vratiti prema višim stopama rasta", napisali su u svojoj analizi ovoga tjedna analitičari Citigroupa.
U zadnjem kvartalu prošle godine, na godišnjoj je razini kineska ekonomija rasla četiri posto, a ona SAD-a 5,5 posto, ponajviše zbog rasta zaliha.
Biden pritom nije propustio reći da je to prvi takav slučaj u 20 godina.