Europska središnja banka (ECB) zadržala je kamatne stope nepromijenjenima, pri čemu su dužnosnici signalizirali da im je potrebno više vremena kako bi procijenili razmjere šoka koji je rat s Iranom zadao gospodarstvu.
Depozitna stopa ostala je na dva posto, gdje se nalazi od lipnja 2025., što je u skladu s predviđanjima svih analitičara u Bloombergovoj anketi. ECB nije ponudio smjernice za buduće odluke, ponavljajući da će djelovati od sastanka do sastanka na temelju informacija kako one budu pristizale.
"Rizici od rasta inflacije i rizici od pada gospodarskog rasta su se intenzivirali", objavilo je Upravno vijeće u četvrtak u priopćenju. "Upravno vijeće ostaje u dobroj poziciji za upravljanje trenutačnom neizvjesnošću."
Iako su kreatori politika od izbijanja sukoba naglašavali da će djelovati odlučno ako inflacija pokaže znakove izmicanja kontroli, dosad dostupni podaci nisu ih u to uvjerili. ECB nije jedini koji miruje: Federalne rezerve u srijedu nisu mijenjale politiku, a Bank of England odlučila se protiv promjena ranije u četvrtak.
ECB je također svjestan udarca na proizvodnju, pri čemu podaci objavljeni neposredno prije objave o kamatnim stopama pokazuju da je bruto domaći proizvod u prvom tromjesečju u eurozoni porastao za manje od očekivanih 0,1 posto – što potiče strahove od stagflacije.
"Gospodarski izgledi su vrlo neizvjesni i ovisit će o tome koliko će dugo trajati rat na Bliskom istoku, koliko će snažno utjecati na tržišta energije i ostalih sirovina, kao i na globalne opskrbne lance", izjavila je predsjednica Christine Lagarde.
"Prispjele informacije upućuju na to da sukob opterećuje gospodarsku aktivnost, ankete ukazuju na usporavanje rasta, a potrošači i poduzeća postali su manje uvjereni u budućnost", rekla je novinarima.
Tržišta procjenjuju da će se dužnosnici usredotočiti na uzlet cijena, koje su u travnju skočile za tri posto – najbrže od jeseni 2023. – zbog porasta troškova energije. Trgovci predviđaju tri povećanja troškova zaduživanja od po četvrtine postotnog boda do kraja godine.
Te su oklade zadržane nakon objave ECB-a, dok su obveznice zadržale ranije dobitke. Njemački dvogodišnji prinos bio je niži za devet baznih bodova na 2,65 posto, a euro je zadržao rast u odnosu na dolar, trgujući 0,2 posto više na 1,1694.
Ususret ovotjednom sastanku, kreatori politika izjavili su da su dva mjeseca borbi na Bliskom istoku i kontinuirana blokada Hormuškog tjesnaca ostavili eurozonu od 21 nacije negdje između osnovnog scenarija ECB-a i sumornijeg ishoda predstavljenog u ožujku.
Osnovni scenarij pretpostavlja prosječnu cijenu nafte od 81,3 dolara po barelu u 2026. godini, dok nepovoljni scenarij predviđa da će sirova nafta Brent dostići blizu 120 dolara u ovom tromjesečju. Nafta je ranije u četvrtak dotaknula četverogodišnji maksimum od preko 126 dolara.
Dužnosnicima će u lipnju biti uručene nove prognoze, kada ekonomisti i ulagači procjenjuju da će se odlučiti na povećanje. Do tada bi se dio neizvjesnosti oko trajanja i gospodarskog utjecaja sukoba mogao rasplinuti.
Trenutačno su SAD i Iran u sukobu oko toga je li ponovno otvaranje tjesnaca preduvjet – ili pak konačna posljedica – mirovnog sporazuma.
.webp){kind=icon}
