Svjetski ekonomski forum (WEF) u Davosu, koji se održava pod sloganom "Saradnja za inteligentno doba", danas otvara diskusija o trenutno najaktuelnijem događaju - inauguraciji Donalda Trumpa.
O tome kako će nova administracija funkcionisati, na panelu će razgovarati istoričar sa Stanforda Niall Ferguson i novinari Mini Al-Oraibi, Gerard Baker, Zanny Minton Beddoes i Sam Jacobs. Prvog dana planirana je i dodjela nagrade liderima u oblasti culture Crystal Awards, zatim sledi otvarajući koncert i forum o inkluziji osoba sa invaliditetom.
Ovom četvorodnevnom događaju prisustvovaće brojni šefovi država, političari i poslovni magnati. Kako je ranije najavljeno američki predsjednik Trump će učestvovati putem video-linka, a među političkim liderima na forumu će biti i Ursula von der Leyen predsejdnica Evropske komisije, Olaf Scholz nemački kancelar, zatim Klaus Schwab, osnivač i predsjednik upravnog odbora Svjetskog ekonomskog foruma, Pedro Sánchez premijer Španije Javier Milei, predsjednik Argentine, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, Cyril Ramaphosa predsjednik Južnoafričke Republike.
U Davos je otputovao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je najavio da će u Švajcarskoj ostati dva, tri ili četiri dana. Ranije je iz kabineta ovog predsjednika najavljeno da će Vučić u Davosu imati niz bilateralnih susreta sa svjetskim i evropskim zvaničnicima.
Planirani su i brojni susreti sa predstavnicima međunarodnih organizacija, finansijskih institucija i vodećih kompanija, kao i sa predstavnicima zemalja koje će učestvovati na specijalizovanoj svjetskoj izložbi "EKSPO 2027" u Beogradu. Vučić će prisustvovati i nizu skupova, diskusija i sesija svjetskih lidera, navedeno je u saopštenju.
Kako piše na zvaničnom sajtu Svjetskog ekonomskog foruma, Vučić će govoriti i na skupu "Kako projektovati moć Evrope" u četvrtak, u 11.30 sati, na kome će se diskutovati kako Evropa može bolje da iskoristi snagu svog jedinstvenog tržišta i diplomatske mreže, kao i da iskoristi zamah u zelenoj tranziciji.
Među govornicima na tom skupu biće i komesar za trgovinu i ekonomsku bezbijednost, međuinstitucionalne odnose i transparentnost u Evropskoj komisiji Maroš Šefčovič i premijer Jermenije Nikol Pashinyan, prenosi Tanjug.
Ovogodišnji sastanak je 55. po redu a fokusiraće se na pet ključnih oblasti: preispitivanje rasta, industrije u doba inteligencije, ulaganje u ljude, očuvanje planete i obnavljanje povjerenja.
Pred početak konferencije WEF je objavio dva izvještaja koji sumarno ukazuju na neuobičajeno visok nivo pesimizma, bar što se tiče očekivanja za 2025. godinu. Anketa među vodećim ekonomistima pokazala je kako samo 17 odsto njih smatra da će globalna ekonomija ove godine jačati. Njih 28 odsto očekuje stagnaciju, a čak 56 odsto ih očekuje slabljenje svjetske privrede.
Ekonomisti koje je anketirao WEF izdvojili su dva područja na kojima će se dešavati bitne promene. Globalna integracija je pod napadom, što znači da će u globalnom ekonomskom sistemu rasti fragmentacija. Najjače će se to osjetiti u trgovini robom, potom na tržištu rada, pa u tehnološkom sektoru, sektoru usluga, a najmanje u finansijskom sektoru, smatraju oni.
Bogatstvo milijardera poraslo za dva biliona dolara 2024.
A svoj izvještaj je istog dana kada je počeo forum u Davosu objavio i Oxfam, međunarodna organizacija koja se bavi borbom protiv globalne siromaštva, nejednakosti i društvene nepravde. U svom izvještaju "Takers Not Makers", istražuju kako milijarderi i korporativna moć pojačavaju globalnu nejednakost.
Oni u novom izvještaju navode kako se ekstremno bogatstvo ne stiče jednostavno kao nagrada za izuzetan talenat. Većina bogatstva milijardera, procenjuje se da 60 odsto tog bogatstva nije zarađeno, potiče od naslijeđa, veze sa krugovima moći i monopolske moći. Zapravo, svaki milijarder mlađi od 30 godina naslijedio je svoje bogatstvo, a prvi put u istoriji, više novih milijardera postalo je bogato kroz naslijeđe nego kroz preduzetništvo u 2023. godine, navodi se u izvještaju.
Kako navode, bogatstvo milijardera poraslo je za čak dva biliona dolara 2024., što je tri puta brže nego godinu ranije, dok se broj ljudi koji žive u siromaštvu jedva promijenio od 1990. godine. Oxfam je u svom izvještaju prošle godine predviđao da će kroz jednu deceniju svijet imat prvog bilionera, međutim sada je projekciju promijenio, pa se predviđa da će ih biti najmanje pet, jer se bogatstvo milijardera gomila sve bržim tempom.
Iz ove organizacije ukazuju i da korporativna moć povećava rasnu i rodnu nejednakost, da su korporacije te koje stvaraju nejednakost prihoda, ne plaćaju pravičan deo poreza, kao i da monopoli daju eliti ogromnu moć.