Redovito godišnje okupljanje svjetske elite u švicarskom Davosu u drugom dijelu siječnja počinje u ponedjeljak, a nad uobičajeni šušur bogatih, moćnih i utjecajnih ove su se godine nadvili strah od rata i tmurna očekivanja za globalnu ekonomiju. Svjetski ekonomski forum, institucija koja već desetljećima okuplja elitu, pred početak konferencije objavio je dva izvještaja koji sumarno ukazuju na neuobičajeno visoku razinu pesimizma, barem što se tiče očekivanja za 2025. godinu. Nažalost ona odišu i popriličnom dozom realizma.
Anketa među vodećim ekonomistima pokazala je kako samo 17 posto njih drži da će globalna ekonomija ove godine jačati. Njih 28 posto očekuje stagnaciju, a čak 56 posto ih očekuje slabljenje svjetskog gospodarstva. Izgledi za svjetsku ekonomiju i dalje su slabi, a rizici su se intenzivirali i to ne samo zbog povišene neizvjesnosti oko ekonomskih implikacija američkih predsjedničkih izbora, komentiraju u Svjetskom ekonomskom forumu (WEF, World Economic Forum).
"Mada se čini kako Sjedinjenim Državama slijedi kratkotrajan snažan poticaj – čak 44 posto ekonomista predviđa im snažan rast u odnosu na njih tek 15 posto iz ankete provedene u kolovozu prošle godine – izgledi za ovu godinu manje su optimistični za druge velike ekonomije. Europa i treću godinu za redom ostaje najslabija regija, i čak tri četvrtine (74 posto) anketiranih očekuje slab ili vrlo slab rast. Istovremeno, ekonomski momentum Kine trebao bi usporiti zbog slabije potrošačke potražnje i pada produktivnosti, što dodatno ilustrira nejednaku i nesigurnu prirodu bilo kakvog globalnog oporavka", objašnjava se u priopćenju WEF-a.
Ekonomisti koje je anketirao WEF izdvojili su dva područja na kojima će se dešavati bitne promjene. Globalna integracija je pod napadom, što znači da će u globalnom ekonomskom sustavu rasti fragmentacija. Najjače će se to osjetiti u trgovini robom, nakon toga na tržištu rada, pa u tehnološkom sektoru, sektoru usluga, a najmanje u financijskom sustavu, smatraju oni. Fragmentaciju će najviše poticati geopolitički rivalitet, a nakon njih domaće politike, promjene u globalnoj ekonomiji, pad značaja multilateralnih institucija te demografske promjene, tumače ekonomisti.
Međunarodna trgovina izdvojena je kao drugo područje gdje se očekuju bitne promjene jer postoji značajna vjerojatnost za "intenziviranje dinamike trgovinskog rata". Samo tri posto ekonomista drži da nije vjerojatno kako će između Sjedinjenih Američkih Država i Kine doći do međusobnog rasta trgovinskih restrikcija. Onih koji smatraju kako se isto to neće desiti u široj ekonomiji je tek nešto više, 12 posto. Među faktorima koji će utjecati na takav razvoj izdvajaju se protekcionizam, briga o nacionalnoj sigurnosti, ali i mogući konflikti.
Sukobi su se izdvojili i u drugom izvještaju koji je pred konferenciju objavio WEF, a koji se bavi najvažnijim globalnim rizicima za 2025. godinu. WEF redovno godišnje provodi anketu o percepciji globalnih rizika i ove je godine pred oko tisuću anketiranih stavljeno više od trideset pojedinačnih rizika. Onaj koji ih je najviše zabrinuo je "državni oružani konflikt". Čak 23 posto anketiranih označilo ga je kao onaj rizik za koji vjeruju da je najvjerojatniji mogući uzrok materijalne krize na globalnoj razini u 2025. godini.
Na drugom mjestu su se našle ekstremne vremenske neprilike, koje je odabralo 14 posto ispitanika, a na trećem mjestu je bio geoekonomski sukob. Listu pet najznačajnijih potencijalnih globalnih rizika za 2025. godinu još su dopunili prijetnja krivog i lažnog informiranja, te društvena polarizacija.
World Economic Forum/Sikarin Fon Thanachaiary
U drugoj anketi, provedenoj među menadžerima, izdvojeni su najveći rizici za pojedinačne nacije. Rezultati su pokazali kako su hrvatski biznismeni daleko od globalne zabrinutosti. Najviše ih brine manjak raspoložive radne snage, a na drugom mjestu su ekstremne vremenske neprilike. Na trećoj poziciji našla se inflacija, a slijede ekonomska recesija te krah na financijskom tržištu zbog umjetno napuhanih vrijednosti imovine.
Godišnje okupljanje globalne elite u Davosu redovno izaziva oprečne dojmove – od samohvale moćnika koji tvrde kako rade na poboljšanju svijeta za sve stanovnike, do kritika kako se radi o skupu onih kronično odijeljenih od stvarnosti. Imajući u vidu presjek sudionika konferencije, stvarno i jeste legitimno pitanje koliko bi oni osjetili prijeteći pad u globalnoj ekonomiji. A visoko u švicarskim Alpama u ovom trenutku najveći rizik je vjerojatno da ih netko pogodi snježnom grudom.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...