Šta građani i privreda Brčkog mogu očekivati od prve berze

Brčko distrikt bi do kraja godine mogao dobiti svoju prvu berzu, koja bi, uz regionalni doseg, bila platforma za povezivanje domaćih privrednika s međunarodnim investitorima. Projekat, koji podržava Privredna komora Brčko distrikta i prati američka administracija kroz ambasadu SAD-a u BiH, ciljano nastoji osnažiti lokalnu ekonomiju, potaknuti inovacije i otvoriti nova radna mjesta, istovremeno doprinoseći većoj finansijskoj likvidnosti u zemlji čije tržište kapitala danas bilježi niske promete.

Nove radne prilike i kvalitetan život

Sanela Hadžajlić, predsjednica Privredne komore Brčko distrikta, za Fenu kaže da je uvođenje berze značajan korak u afirmaciji Brčko distrikta kao stabilnog okruženja za poslovanje, što će dovesti do povećanja investicija i razvoja postojećih privrednih subjekata, ali i otvaranja prostora za nove investitore.

"To znači nove radne prilike i kvalitetan život za građane, te zaustavljanje migracije", navela je Hadžajlić.

S druge strane, kako navodi, građanima će donijeti kvalitetan život, nova radna mjesta te će zaustaviti odliv radne snage. Ovo je, tvrdi, benefit ne samo za Brčko distrikt već i za ciijelu Bosnu i Hercegovinu.

Privredna komora, dodaje, planira i edukacije privrednika u saradnji s osnivačima berze, kako bi lokalne firme bile spremne za trgovanje odmah po uspostavljanju institucije. Prema njenim riječima, postoji velika zainteresiranost privrednika, a kroz umrežavanje sa stranim investitorima stvorit će se dodatne poslovne prilike za sve uključene strane. 

"Nećemo čekati maj ili juni, krećemo ranije, kako bi firme bile spremne čim berza profunkcionira. Privredna komora je centar privrednicima i nastojimo im dati sve potrebne informacije", pojašnjava Hadžajlić.

Snježana Zarić s Katedre za ekonomsku politiku, teoriju i razvoj Ekonomskog fakulteta u Brčkom podsjeća da teorije finansijskog rasta jasno ukazuju na potencijalne koristi, ali i rizike razvoja finansijskih tržišta, posebno na malim i novim tržištima.

"Funkcionalna finansijska tržišta omogućavaju efikasniju alokaciju kapitala kroz njegovo usmjeravanje ka produktivnim projektima i firmama, osigurava bolje upravljanje i diverzifikaciju rizika, što je posebno značajno u kontekstu finansiranja inovativnih projekata koji su po svojoj prirodi rizičniji i često nemaju pristup bankarskom finansiranju", istaknula je.

Ona dodaje da bi berza u Brčkom mogla imati puni smisao ako se poveže s realnim sektorom i inovativnim industrijama, te ako se pozicionira kao regionalna platforma otvorena i za susjedne zemlje. U protivnom, postoi rizik od monopolizacije i zatvorenih mreža, što bi potkopalo konkurenciju, inovacije i razvojnu funkciju berze. 

"S obzirom na to da u BiH postoje dvije berze - Banjalučka i Sarajevska, od kojih obje imaju nizak nivo likvidnosti u smislu odnosa prometa i tržišne kapitalizacije i generalno slabu sekundarnu trgovinu akcija, Brčanska berza bi mogla postati generator lokalnog razvoja, a i razvoja BiH", ističe. Dodala je da bi to moglo biti realizirano samo ako bi bila praćena osnivanjem slobodne ekonomske zone u Brčkom što bi podstaknulo razvoj inovativnih i izvozno orijentiranih industrija, koje bi se mogle finansirati posredstvom Brčanske berze. U takvim okolnostima bi, navodi, realni i finansijski sektor parelelno rasli i razvijali se.

Berza može povećati štednju i investicije, ali će njeni efekti biti ograničeni ukoliko ne dođe do tehnološkog napretka. Dugoročni ekonomski rast, smatra Zarić, može se podstaći ulaganjem u ljudski kapital, istraživanje i razvoj i inovacije.

"Ipak, očekivanja treba zadržati realnim, imajući u vidu dosadašnja iskustva Banjalučke i Sarajevske berze. Ovaj projekat je itekako značajan, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u Evropi, pa i u pogledu konkurencije, zato što se ulože u inovativne, u tehnološke napredne kompanije", izjavila je.

Važan korak ka unapređenju ekonomskih mogućnosti u BiH

U trenutku kada se sve intenzivnije govori o Južnoj gasnoj interkonekciji, američkom interesu za infrastrukturne projekte i energetiku, berza u Brčkom sve se češće tumači kao dio šire strategije dugoročnog ekonomskog i institucionalnog angažmana SAD-a u BiH.

 

Otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH John Ginkel, istaknuo je značaj uspostavljanja berze u Brčko distriktu kao važnog koraka ka unapređenju ekonomskih mogućnosti u BiH. Naglasio je da berza može postati pokretač ekonomskog rasta, otvaranja novih radnih mjesta i širenja investicija, te da ulaganje u tržište kapitala predstavlja novu priliku za kompanije i investitore.

Prema njegovim riječima, iskustvo razvijenih tržišta kapitala u SAD-u pokazuje koliko berze mogu doprinijeti rastu i konkurentnosti privrede, a Brčko ima potencijal da postavi novi standard inovativnosti i povjerenja. 

U BiH trenutno djeluju dvije berze - Sarajevska i Banjalučka. Sarajevska je primarno fokusirana na tržište kapitala u Federaciji BiH. Iako predstavlja glavno tržište u FBiH, njen promet je relativno nizak u poređenju s razvijenijim tržištima. To znači da likvidnost nije visoka, a većina transakcija je simbolična ili koncentrirana na nekoliko najpoznatijih kompanija.

Banjalučka berza također bilježi nizak promet i relativno mali broj transakcija, što dodatno ograničava likvidnost tržišta. Primjetno je da su investitori, naročito strani, vrlo ograničeno prisutni, a tržište se uglavnom oslanja na domaće kompanije i investitore.

Bloomberg Adrija je ranije objavila da je trgovanje na berzi planirano za drugu polovinu godine, te da su vlasti Distrikta ovaj projekt već sada označavaju kao strateški prioritet i jednu od najznačajnijih ekonomskih inicijativa u posljednjim godinama.

Siniša Milić i Raffi Gregorian (Foto: Vlada Brčko distrikta BiH)

 

Gradonačelnik Brčko distrikta Siniša Milić u nekoliko navrata je istakao da je Distrikt izabran kao mjesto osnivanja berze zbog političke stabilnosti i fleksibilnosti zakonodavnog procesa, što, kako je rekao, omogućava brzo formiranje regulativnog okvira i uspješan rad berze.