Trump radi i za BiH, vize H-1B mogle bi dio IT potražnje usmjeriti i nama

Najnovija odluka američke administracije da cijenu H-1B vize za nove aplikante poveća na čak 100.000 dolara otvorila je pitanje krije li se tu prilika za tržišta poput Bosne i Hercegovine, gdje IT sektor posljednjih godina raste kroz outsourcing i razvoj vlastitih proizvoda. Dok se u Kaliforniji i Silicijskoj dolini postavlja pitanje hoće li visoki troškovi usporiti dotok globalnih talenata, domaći stručnjaci vjeruju da bh. kompanije neće osjetiti direktne posljedice, ali naglašavaju da postoji prostor za strateško pozicioniranje. 

Naime, outsourcing industrija globalno, pa tako i u BiH, trenutno bilježi pad. Ipak, odluka Donalda Trumpa da gotovo potpuno ukine H-1B program za uvoz kvalificirane radne snage u SAD mogla bi usporiti taj trend, pa čak i potaknuti novi rast outsourcinga. Upravo to otvara izvrsnu priliku za domaće kompanije. 

IT ekspert Adi Šarić upozorava da se trenutno u globalnom IT sektoru odvija "perfect storm".  

AI alati već kodiraju na nivou junior programera, stopa nezaposlenosti među novim diplomantima informatike u SAD-u raste, a nova cijena H-1B vize značila bi da bi trošak jednog stranog inženjera za firmu poput Amazona iznosio i do 235.000 dolara u prvoj godini. 

Prilika za evropske tehnološke kompanije

Kakav efekt će osjetiti BiH tržište rada u IT industriji, Šarić za Bloomberg Adriju kaže da je teško predvidjeti. 

Dok se Indija i Filipini nadaju povećanju outsourcing prihoda, ostaje pitanje zašto Američke firme ne bi jednostavno unajmile novodiplomirani IT kadar.  

Depositphotos

 

"Opcije za BiH outsourcing industriju ostale su nepromijenjene, uložiti u upskilling za tehnologije poput ML-a, data sciencea, AI-ja i computer visiona, ali i u domensko znanje iz finansija i zdravstva. Istovremeno, dio outsourcing prihoda treba usmjeriti u razvoj sopstvenih proizvoda koji targetiraju zapadna tržišta", naglašava Šarić. 

Direktor Bit Alliancea Damir Maglajlić smatra da efekti na BiH kompanije koje već rade za američko tržište neće biti značajni. 

"Iskreno, u ovom trenutku ne vidim kako bi ovo moglo utjecati na naše kompanije. Ovo se više odnosi na one koji su u potrazi za poslom direktno u američkim firmama. Možda će u nekom trenutku manji broj talenata ostajati u SAD-u zbog troška vize, ali vjerujem da velikim tehnološkim gigantima neće biti problem investirati u vizu za ljude koji su im neophodni", kazao je za Bloomberg Adriju. 

Međutim, on smatra da se ovim otvaraju prilike evropskim tehnološkim kompanijama koje žele doći do talenata koji neće biti u mogućnosti "besplatno" ostati u SAD-u. 

Cilj smanjenje zloupotreba u H-1B programu

Trumpova administracija poručuje da je cilj zaštita domaće radne snage i smanjenje zloupotreba u H-1B programu, koji već decenijama služi američkim firmama da popune nedostatak stručnjaka u tehnologiji i inženjerstvu. No, u Californiji startupi i srednje firme upozoravaju da će dodatni troškovi biti barijera, a dio poslova mogao bi se prebaciti u offshore centre poput Indije ili Filipina. 

Bloomberg - Najveći korisnici H-1B viza - tehnološke kompanije se oslanjaju na program za dovođenje stručnjaka u SAD-u

 

H-1B viza je američka radna viza za strane stručnjake u oblastima koje zahtijevaju visoko obrazovanje ili specijalizirana znanja. Izdaje se na tri godine uz mogućnost produženja do šest i ključna je za zapošljavanje globalnih talenata u IT sektoru i drugim industrijama s manjkom kvalifikovane radne snage. 

Bijela kuća tvrdi da H-1B program predugo funkcionira kao "petlja" kroz koju kompanije zamjenjuju američke radnike ili održavaju plate na nižem nivou. Trumpova proklamacija zato ističe dva cilja zaštite domaće radne snage i povećanje platnih nivoa za strane stručnjake. 

Kritičari, međutim, upozoravaju da je odluka donesena bez kongresnog odobrenja i bez standardnog procesa javnih konsultacija, što bi moglo otvoriti vrata pravnim izazovima. 

Californija i Silicijska dolina tradicionalno primaju najveći broj H-1B radnika. Njihova ekonomija se oslanja na globalne talente – od programera i analitičara podataka do stručnjaka za umjetnu inteligenciju i biotehnologiju. 

Bloomberg - Indija i Kina dobijaju najviše H-1B viza - top pet korisnika odobrenih H-1B viza, fiskalna 2024.

 

Za velike kompanije dodatni trošak je bolan, ali podnošljiv. No, startupi i srednje firme mogli bi biti najteže pogođeni, jer im 100.000 dolara po kandidatu može značiti razliku između širenja tima i potpunog odustajanja od zapošljavanja stranaca. 

"Ovo će nas prisiliti da ozbiljno razmislimo o tome zapošljavamo li u SAD-u ili otvaramo centre u Kanadi i Evropi", komentirao je jedan investitor iz Bay Area. 

BiH treba nastaviti ulagati u ljude

Velike kompanije sada pokušavaju procijeniti šta to znači za njihove planove zapošljavanja. 

Google kompanije Alphabet Inc., Apple Inc. i Meta Platforms Inc. zapošljavaju hiljade nosilaca H-1B viza, dok se i univerziteti i bolnice od Stanforda do Univerziteta California oslanjaju na njih za predavače i istraživačko osoblje. 

Za međunarodne postdiplomce, ova viza je ključni put da ostanu u SAD-u nakon studija. Od 85.000 viza koje se godišnje izdaju, 20.000 je rezervirano za kandidate s američkim naprednim diplomama (master ili doktorat). Potražnja uvijek daleko nadmašuje ponudu u lutriji, za fiskalnu 2025. godinu prijavilo se više od 470.000 ljudi. 

Neke poslovne grupe ranije su tražile reformu sistema, tvrdeći da ga zloupotrebljavaju autsorsing firme, dok su druge tražile proširenje, uključujući ukidanje kvota kako bi se popunili ključni nedostaci u radnoj snazi. 

Za bh. IT industriju ključ ostaje isti, ulaganje u ljude. Ako domaći stručnjaci prate globalne tehnološke trendove i istovremeno grade proizvode s potencijalom za međunarodna tržišta, visoke američke barijere za strane radnike mogle bi otvoriti nove prostore za outsourcing, ali i ubrzati prelazak sa servisnog modela na razvoj vlastitih brendova i rješenja.