Kad inspektori 'upadnu' na kupanje - vile s bazenima na meti porezne uprave

Ljetna sezona u Bosni i Hercegovini već godinama donosi porast potražnje za privatnim smještajem, a najtraženiji su objekti s bazenima – od luksuznih vila do vikendica i apartmana koji nude osvježenje, mir i privatnost. Ali, paralelno s porastom potražnje, raste i broj neregularnosti u sektoru turističkog smještaja - naročito s bazenima. Porezna uprava Federacije BiH pojačala je kontrole i već izrekla desetine kazni zbog neregistriranog rada, neevidentiranog prometa i neprijavljenih radnika.

Privatni bazeni, koji su nekada bili luksuz, danas sve češće postaju dodatak ponudi vikendica, apartmana, pa čak i porodičnih kuća koje se iznajmljuju na dan. Ali upravo ta siva zona - gdje se objekti oglašavaju putem društvenih mreža, bez prijave gostiju i obaveza prema državi - postaje ozbiljan izazov za ekonomiju i javne finansije.

Od početka ljetne sezone 2025. godine, Porezna uprava Federacije BiH izvršila je ukupno 142 kontrole turističkih smještajnih objekata, uključujući vile s bazenima, vikendice i apartmane.

Kako su za Bloomberg Adriju potvrdili iz Uprave, u nadzorima je izdato 80 prekršajnih naloga zbog raznih nepravilnosti, s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 47.500 KM.

"Najveći broj nepravilnosti prilikom kontrola vila s bazenom, apartmana, vikendica i sl. utvrđen je na području Mostara, Blagaja, Bune, Bihaća, te na području Tuzlanskog kantona", naveli su iz Porezne uprave FBiH.

Najčešće utvrđene nepravilnosti odnose se na neposjedovanje odobrenja za rad, neprijavljene radnike i neevidentiranje prometa. Porezna uprava je pojasnila da kontrole provode samostalno, bez uključivanja drugih inspekcijskih tijela ili institucija poput turističke ili građevinske inspekcije, ili MUP-a.

Nadzori će se, kako navode, nastaviti i u narednim sedmicama, posebno u periodu vrhunca ljetne sezone, kada je aktivnost iznajmljivanja objekata na vrhuncu. Procjena finansijskog gubitka za budžet zbog neregistriranog rada nije navedena.

Depositphoto

I u Republici Srpskoj je slična situacija.

Marko Radić, rukovodilac sektora za promociju Turističke organizacije Republike Srpske (TORS), objašnjava za Bloomberg Adriju kako oni koji još uvijek nisu evidentirali svoje privatne smještajne objekte kao fizičke osobe, najlakše to mogu učiniti odlaskom u lokalnu turističku organizaciju, ili u neku od turističkih agencija, te potpisati Ugovor s njima, zatim s tim ugovorom i dokazom o vlasništvu objekta javiti se u APIF radi daljnje procedure.

Radić ističe da se u Republici Srpskoj također, ne radi samo o vilama s bazenima, već o kompletnom paketu privatnog smještaja, apartmanima, sobama, kućama za odmor i seoskom turizmu. Trenutno je registrirano oko 3.000 objekata s 12.000 kreveta, ali većina ne ispunjava sve zakonske obaveze, dok se procjenjuje da dvostruko više objekata posluje potpuno neregistrirano. Ti kapaciteti uglavnom nisu uključeni u zvaničnu statistiku.

"Dalje, problem na terenu je i kategorizacija tih objekata koja se radi na lokalnom nivou, pa možete imati kuće, odnosno vile s bazenima koje su evidentirane i kategorisane npr. kao objekt seoskog turizma, odnosno seosko gazdinstvo, za što je jasno da nema mnogo veze s realnom situacijom", navodi Radić.

U statistici gotovo da nema podataka o prometu u privatnom smještaju, iako u regiji (Srbija, Hrvatska, Crna Gora) upravo taj segment čini 50-60 posto turističkih dolazaka i noćenja. Kako kaže, neevidentirani gosti predstavljaju i sigurnosni rizik, jer se ne zna njihov identitet, što može biti problem u slučaju krađe, nesreće ili zakonskih postupaka.

U RS su prošle godine izmijenjeni zakoni – fizičke osobe sada mogu izdavati samo jedan objekt bez registracije djelatnosti, a svi ostali moraju se registrirati kao poduzetnici. Također, ukinut je paušal za boravišnu taksu, pa se ona sada naplaćuje po svakom noćenju za sve kategorije smještaja.

Iznajmljivanje bazena postalo ozbiljan trend

Prošlo ljeto smo pisali o naglom rastu popularnosti iznajmljivanja bazena širom BiH, bilo u sklopu turističkih vila, bilo kao samostalna ponuda privatnih domaćinstava. Bazen je postao simbol savremenog odmora "mimo gužve", a društvene mreže preplavili su oglasi za dnevni najam, proslave, porodične izlete i romantične večeri.

Ovaj mikrotrend pretvorio se u stvaran biznis, često bez ijednog registriranog papira, ali s velikim potencijalom.

Kako je ranije kazao Haris Varda, vlasnik privatnog bazena u Busovači, prvo je bazen osposobio za svoje potrebe, ali su mu se počeli javljati zainteresirani ljudi koji su pitali za izdavanje, nakon čega je odlučio unaprijediti bazen i počeo izdavati. Naveo je da su mu juni, juli i august već u maju bili u potpunosti rezervirani.

Depositphoto

Hercegovina prednjači u ponudi privatnih bazena za dnevni najam, s cijenama od 100 do 200 KM – u zavisnosti od lokacije, veličine i dodatnih sadržaja.

U Mostaru i okolini sve je više vlasnika koji nude isključivo bazen za dnevnu upotrebu, često uz ležaljke, roštilj i potpunu privatnost. Trend je naročito popularan među onima koji žele izbjeći gužve i uživati u mirnijem, ekskluzivnijem ambijentu.

I dok jedan dio iznajmljivača legalno razvija ponudu i ulaže u kvalitet, drugi koriste ljeto kao priliku za brzu zaradu, bez fiskalnih računa, bez prijava i kontrole. To ne znači da tržište nema potencijal – naprotiv, upravo pravilna regulacija i podrška legalnim iznajmljivačima može ovu granu turizma pretvoriti u važan stub sezonske ekonomije.