.webp){kind=icon}
Prema posljednjim raspoloživim podacima Centralne banke BiH (CBBiH), na kraju juna banke su plasirale kredite u vrijednosti od 21,7 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 686,1 million KM u odnosu na stanje plasiranih kredita na kraju 2021. godine.
Od ukupno plasiranih kredita 49,8 posto odnosi se na kredite stanovništvu, dok 44,5 posto čine krediti kompanija.
"Najveći dio kredita sektoru stanovništva se odnosi na nenamjenske potrošačke kredite koji su na kraju juna ove godine iznosili 7,85 milijardi KM ili 72,9 posto, zatim kredite za nove stambene jedinice, koji su iznosili 1,49 milijardi KM ili 13,9 posto, te kredite za kupovinu postojećih i popravku postojećih stambenih jedinica, koji iznose 924,2 miliona KM ili 8,8 posto, kredite po kartičnom poslovanju u iznosu od 261,4 miliona KM ili 2,4 posto i kredite za preduzetništvo i kupovinu automobila u iznosu od 203,9 miliona KM ili dva posto", za Bloomberg Adriju kažu iz CBBiH.
Iz CBBiH ističu da je potražnja preduzeća za kreditima i/ili kreditnim linijama nastavila da raste u prvom kvartalu 2022. godine, s nešto većim povećanjem potražnje za kratkoročnim nego za dugoročnim kreditima.
"Banke su izvijestile da je u prvom kvartalu 2022. godine došlo i do povećanja potražnje stanovništva za kreditima, što je u skladu s očekivanjima iz prethodnog kruga izvještavanja. Porast potražnje za stambenim kreditima je vrlo naglašen, dok je porast potražnje za potrošačkim i nenamjenskim kreditima nešto manji", dodaju iz CBBiH.
Kada je riječ o visini kamatnih stopa, one se znatno razlikuju zavisno od tipa zaduženja, odnosno da li se radi o stambenim kreditima osiguranim hipotekom ili nenamjenskim kreditima za opću potrošnju, te od ročnosti, valute zaduženja i visine zaduženja.
"Generalno gledajući, kamatne stope za nenamjenske kredite su na nivou nešto više od pet posto, dok su za stambene kredite s valutnom klauzulom na nivou od oko 3,5 posto, što blago varira iz mjeseca u mjesec. Prosječna nominalna kamatna stopa na kredite preduzećima u KM i u KM s valutnom klauzulom do iznosa 0,25 miliona eura iznosila je 3,91 posto, od iznosa 0,25 miliona eura do jedan million eura 3,29 posto, a za kredite iznosa većeg od million eura kamatna stopa je iznosila 3,22 posto", pojašnjavaju iz CBBiH.
U toku 2022. godine udio nekvalitetnih u ukupnim kreditima nastavio se smanjivati te na kraju prvog polugodišta ovaj pokazatelj iznosi 5,19 posto.
"Posmatrano po sektorima, pokazatelji ukazuju na poboljšanje kvaliteta kredita u oba sektora, sektoru poduzeća i sektoru stanovništva, pri čemu udio nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima iznosi 5,7 posto i 4,6 posto, respektivno. Na pad koeficijenta utiče ostvareni rast kreditnih plasmana od početka godine, ali i postepeni pad vrijednosti nekvalitetnih kredita, tako da u ovom momentu nema naznaka da je otplata kredita otežana", pojašnjavaju iz CBBiH.
Prema projekcijama CBBiH iz maja ove godine, do kraja godine se očekuje kreditni rast od 2,9 posto u sektoru stanovništva i 2,6 posto u sektoru poduzeća, a značajnije stope kreditnog rasta ne očekuju se ni u naredne dvije godine.
''O makroekonomskim prilikama u najznačajnijoj mjeri zavisi nivo potražnje za kreditima privatnog sektora, ali i nivo rizika koji su banke spremne preuzimati, koji je osnova za utvrđivanje minimalnih standarda za kreditiranje, na strani ponude. Kamatne stope na kredite su u posljednjih pet godina na prilično niskim nivoima, a s normalizacijom monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) te njenim eventualnim daljnjim zaoštravanjem može se očekivati postepeni rast kamatnih stopa i na domaćem tržištu. Ukoliko istovremeno dođe i do ekonomskog oporavka, rast kamatnih stopa ne bi trebao znatno utjecati na nivo potražnje za kreditima. S druge strane, visoke stope inflacije, uz očekivani rast kamatnih stopa, naglašavaju rizik mogućnosti redovnog servisiranja postojećih kreditnih obaveza u dužem roku'', zaključuju iz CBBiH.
