Smanjenje diplomatske prisutnosti i ulaganja u razvojne programe više nije karakteristično samo za Sjedinjene Američke Države. Sve veći broj zemalja, uključujući članice Evropske unije, BRICS saveza, pa čak i tradicionalne donatore poput Nizozemske, razmatra ili već provodi mjere racionalizacije međunarodnog angažmana. Motivacije variraju od ušteda u budžetu do preusmjeravanja sredstava na prioritete poput sigurnosti, infrastrukture ili unutrašnjih reformi. Njemačka, naprimjer, planira do 2030. godine uložiti oko 500 milijardi eura u modernizaciju odbrambenog sektora, dok istovremeno smanjuje sredstva za međunarodne razvojne misije.
Ovakvi potezi otvaraju pitanje povlače li se svjetske sile iz svoje dosadašnje uloge u jačanju demokratije i razvoja širom svijeta, ostavljajući vakuum koji može imati ozbiljne posljedice za manje razvijene i politički nestabilne regije, uključujući Zapadni Balkan.
Podsjećamo, administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa, kako bi smanjila troškove, između ostaloga, razmatrala je i zatvaranje gotovo 30 svojih ambasada i konzulata širom svijeta, među kojima su, kako je navedeno i dva konzulata u Bosni i Hercegovini (BiH) u Mostaru i Banjoj Luci, objavio je to nedavno CNN pozivajući se na interni dokument State Departmenta. O ovom pitanju oglasili su se i iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH kazavši da za sada nije najavljeno zatvaranje ambasada niti konzulata u BiH te da se njihov rad nastavlja normalnim tokom.
"Nije najavljeno zatvaranje ambasada niti konzulata i njihov rad se nastavlja normalnim tokom. State Department nastavlja procjenu naših programa i položaja u cijelom svijetu kako bi osigurao najbolju poziciju za suočavanje sa savremenim izazovima u ime američkog naroda", saopćeno je iz Ambasade SAD-a u BiH.
Ambasada SAD-a u BiH
Politolog i politički analitičar Harun Cero za Bloomberg Adriju je kazao da je jasno da ovo nije konačna odluka, već da se razmatraju različite opcije. Ipak, on upozorava da ovakve najave treba shvatiti ozbiljno, jer predstavljaju signal mogućeg budućeg pravca djelovanja administracije.
Zatvaranje organizacija
Podsjetio je da su promjene u diplomatskoj prisutnosti SAD-a počele zatvaranjem organizacija koje se bave humanitarnim radom i razvojem (USAID), što je, kako kaže, jasan indikator želje da se smanji "rasipanje" sredstava na globalnom planu.
"Kada govorimo o regiji, bilo je riječi i o tome da je u planu zatvaranje Ambasade SAD-a u Sarajevu te da se napravi neka vrsta regionalizacije. Da se, kao što je slučaj u nekim drugim regijama, centralni ured premjesti u Zagreb ili Beograd, odakle bi se pokrivale i ostale zemlje Zapadnog Balkana, značajno bi se smanjili troškovi, a broj osoblja reducirao", pojasnio je Cero.
Iako do zatvaranja još nije došlo, ističe da bi takvo restrukturiranje zahtijevalo značajna sredstva i vrijeme.
U isto vrijeme, slično promišljanje prisutno je i u drugim zemljama. Cero ističe da nije riječ isključivo o američkom trendu.
"Ovaj pristup možemo vidjeti i kod zemalja BRICS-a, ali i u Evropi. Nizozemska je već najavila smanjenje ulaganja u međunarodne projekte. Njemačka, s druge strane, preusmjerava fokus s razvoja na odbranu, kroz investiciju od čak 500 milijardi eura. Ova sredstva postaju dostupna kroz zakonske izmjene o zaduživanju i predstavljaju dio šireg plana kancelara Scholza u okviru tzv. Zeitenwende politike", kaže.
Na šta su spremne zemlje EU
Cero smatra da se time postavlja važno pitanje - žele li evropske zemlje smanjiti ovisnost o američkom utjecaju i djelovanju njihovih organizacija, ili će pokušati nadomjestiti sve veće povlačenje SAD-a iz humanitarnih i razvojnih misija.
"Bit će to teško nadomjestiti. Postavlja se pitanje koliko dugo će ovakva situacija potrajati – je li privremena ili dugoročna. S obzirom na promjene u oba doma Kongresa koje se mogu očekivati, moguće je i da će doći do zaokreta u američkoj politici u budućnosti", zaključio je Cero.
U dokumentu, na koji se poziva CNN, preporučuje se zatvaranje 10 ambasada i 17 konzulata. Mnoge od njih su u Evropi i Africi, iako uključuju i one u Aziji i na Karibima. Oni uključuju ambasade na Malti, Luksemburgu, Lesotu, Republici Kongo, Centralnoafričkoj Republici i Južnom Sudanu.
Na listi se nalazi i pet konzulata u Francuskoj, dva u Njemačkoj, dva u Bosni i Hercegovini, jedan u Ujedinjenom Kraljevstvu, jedan u Južnoj Africi i jedan u Južnoj Koreji.
Spomenuti dokument predlaže da poslove zatvorenih ambasada pokrivaju ispostave u susjednim zemljama.
.webp){kind=icon}
