Vlada RS popustila samostalnim preduzetnicima, ali samo malo

Samostalni preduzetnici, koji su se pobunili protiv najavljenih izmjena Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak u Republici Srpskoj, nisu naišli na puno razumijevanje Vlade koja je juče usvojila skoro sve što je i planirala uz minimalne ustupke prema preduzetnicima.

Zakon o porezu na dohodak

Kao što smo objavili, preduzetnici su u više navrata tražili izmjenu Zakona o porezu na dohodak i da ukupan godišnji prihod malog preduzetnika umjesto dosadašnjih 50.000 KM bude povećan na iznos od 100.000 KM. Vlada im je udovoljila i podigla prag, ali su usput stigle i druge izmjene zakona.

"Na osnovu Analize politike oporezivanja samostalne djelatnosti, koju je uradilo Ministarstvo finansija, zaključeno je da postoje opravdani razlozi da se proširi broj samostalnih zanimanja koja po svojoj prirodi i jesu posebne profesionalne ili intelektualne usluge, te da se oporezuju prema stvarno ostvarenom dohotku, odnosno prema ekonomskoj snazi", saopštili su iz Vlade.

Oporezivanjem prema ekonomskoj snazi, koje je propisano Ustavom Republike Srpske, dodaje se, oporezovani su svi redovni preduzetnici i pravna lica koji obavljaju iste djelatnosti (10 odsto na osnovicu koja predstavlja razliku prihoda i rashoda).

"U predloženom zakonu, paralelno s udovoljavanjem zahtjeva za podizanje praga za malog preduzetnika sa 50.000 KM na 100.000 KM, podignut je i donji iznos poreza koji je mali preduzetnik dužan da plati, sa 600 KM na 1.200 KM, uz izuzetak za najmanje preduzetnike čiji godišnji prihod ne prelazi 50.000 KM, zadržan je postojeći princip najnižeg iznosa poreza od 600 KM", ističu u Vladi.

Prema ovom prijedlogu, ako je poreskom obvezniku u 2024. godini opozvan status malog preduzetnika, isključivo iz razloga što je ostvario prihod preko 50.000 KM, može odmah u 2025. godini tražiti status malog preduzetnika.

"Ovim zakonskim rješenjem predlaže se proširenje broja samostalnih zanimanja koja po svojoj prirodi i jesu posebne profesionalne ili intelektualne usluge, a ista lica ne mogu podnijeti zahtjev za plaćanje poreza kao mali preduzetnik", naveli su u Vladi.

Upravo ova izmjena zakona je trn u oku mnogim preduzetnicima, prije svega IT sektoru, knjigovođama, konsultantima i onima koji se bave marketingom.

Predloženim izmjenama Zakona proširen je i broj samostalnih zanimanja koja po svojoj prirodi i jesu posebne profesionalne ili intelektualne usluge, te ista lica ne mogu podnijeti zahtjev za plaćanje poreza kao mali preduzetnik. Tu spadaju: 1. samostalne djelatnosti advokata, notara, zdravstvenih radnika, veterinara, turističkih vodiča, inženjera, arhitekata, istaživača, naučnika, pronalazača, stečajnih upravnika, tumača, vještaka, novinara, umjetnika, sportista, brokera, 2. samostalna djelatnost računarskog programiranja, savjetovanje o računarima i pripadajuće djelatnosti, informacione uslužne djelatnosti, 3. računovodstvene, knjigovodstvene i revizorske djelatnosti, djelatnost poreskog savjetovanja, kao i djelatnost savjetovanja koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje, 4. djelatnosti reklamiranja, oglašavanja i istraživanja tržišta. *Ovo je prvobitni prijedlog, pri čemu Vlada nakon usvajanja nije precizirala da li je ova lista zanimanja mijenjana.

  

Zakon o doprinosima

Vlada Republike Srpske utvrdila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, a kao razloge navela je potrebu pravilnijeg određivanja doprinosa, vodeći računa o pravičnosti i načelu ekonomske snage obveznika.

"Ovim zakonom precizira se da je obveznik doprinosa, između ostalih, i lice koje obavlja preduzetničku djelatnost ili samostalno zanimanje kao osnovno zanimanje, pod uslovom da nije korisnik prava na penziju. Takođe, usklađuju se pojmovi preduzetničke djelatnosti i samostalnog zanimanja sa značenjem ovih pojmova predloženih u izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, a koje se zajedno s ovim zakonom dostavljaju Narodnoj skupštini na usvajanje", istakli su u Vladi.

Pored navedenog, propisano je da se minimalna osnovica doprinosa za lica koja obavljaju samostalnu djelatnost postepeno povećava sa dosadašnjih 60 odsto prosječne bruto plate u Republici na 80 odsto prosječne bruto plate u Republici, tako da će u 2025. godini osnovica doprinosa iznositi 70 odsto, a od 1. januara 2026. godine iznosiće 80 odsto prosječne bruto plate u Republici.

Ovdje je Vlada napravila ustupak u odnosu na prvobitni prijedlog, gdje je osnovica od 80 odsto bila predviđena od 2025. godine, tako da je efekat povećanja obaveza za samostalne preduzetnike ublažen postepenim povećanjem prvo na 70 odsto od 2025. godine, a kasnije na 80 odsto od 2026. godine.

Očekivana prosječna bruto plata u Republici Srpskoj za 2024. godinu je 2.150 KM, te su shodno tome preduzetnici izračunali očekivano povećanje doprinosa u 2025. godini, dok će iznos u 2026. godini zavisiti od iznosa bruto plate u 2025. godini.

"Takođe, utvrđuje se obaveza plaćanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za lica koja ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, a korisnici su prava na penziju, te za lica koja samostalnu djelatnost obavljaju kao dopunsku djelatnost, na osnovicu koja iznosi 30 odsto prosječne bruto plate u Republici. Ova lica su do sada bila u cijelosti oslobođena obaveze plaćanja doprinosa, međutim usljed potrebe sprečavanja nelojalne konkurencije ili suštinski njenog smanjenja, vodeći računa o pravičnosti i načelu ekonomske snage obveznika, uvodi se minimalna obaveza doprinosa za ova lica", istakli su u Vladi.

I ovdje je Vlada promijenila prvobitnu ideju kada je bilo predloženo da oni koji registruju dodatnu ili dopunsku djelatnost plaćaju doprinos za PIO na osnovicu koja iznosi 50 odsto osnovice koja je utvrđena za nosioce samostalne djelatnosti koji tu djelatnost obavljaju kao osnovnu.

"Potrebno je napomenuti da lica koja ostvaruju primanje na osnovu ugovora o dopunskom radu plaćaju doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovicu koju čini cjelokupna bruto naknada ostvarena po osnovu takvog angažmana, pa je uvedena osnovica za preduzetnike koji obavljaju dopunsku djelatnost i dalje povoljnija od dopunskog rada", dodaju u Vladi.

S druge strane, dodaju u Vladi, lica koja djelatnost obavljaju kao dodatnu i dalje su izostavljena od obaveze plaćanja doprinosa, zbog činjenice da se radi o licima koja tu djelatnost ne mogu obavljati ličnim radom, već isključivo preko zaposlenih radnika.

"Plaćanja doprinosa oslobađaju se lica koja ostvaruju pravo na penziju iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Republike Srpske ako ostvaruju primanja za rad u okviru humanitarnih organizacija ili organizacija koje se bave pružanjem socijalne pomoći licima koja su u stanju socijalne potrebe", zaključili su u Vladi.

Vidović: Ne možemo porediti obućara i knjigovođu

Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, ministarka finansija RS Zora Vidović rekla je juče da su prethodno obavljena dva kruga konsultacija s predstavnicima komore, da su prihvaćene njihove primjedbe i sugestije te da su s tim u vezi neopravdane kritike pojedinaca.

"To je pobuna onih koji su izašli iz udruženja koja okupljaju male privrednike. Mislim da to nije opravdano i zaista ne možemo porediti obućara i knjigovođu. Moramo razdvojiti te dvije kategorije", rekla je Vidović, prenijela je Srna.

Prije parlamenta ima još prostora za izmjenu zakona

Prijedlozi izmjena zakona idu u Narodnu skupštinu Republike Srpske na usvajanje, te se može djelovati amandmanski, čemu se nada i zajednica preduzetnika.

Jovica Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske, kazao je za Bloomberg Adria TV da očekuju još jedan sastanak s Vladom RS u petak i da nije još sve konačno definisano. Dodaje da su predloženim izmjenama najnezadovoljniji knjigovođe i IT stručnjaci. Pogledajte cijeli razgovor u videu:

Oni u IT sektoru najavili su i drastičnije korake, upućivanje zahtjeva za ispitivanje ustavnosti zakona, ali i poziv freelancerima da napuste RS i ugase svoje biznise.