Međunarodni aerodrom Sarajevo bilježi snažan rast u ovoj godini kako po broju putnika tako i po broju novih aviolinija. Subvencije Turističke zajednice Kantona Sarajevo (TZ KS) za uspostavljanje novih linija u najvećoj mjeri su doprinijele ovakvim rezultatima. Međutim, pitanje je koliko dugo će Aerodrom Sarajevo svojim kapacitetima moći podnijeti ovoliki rast broja putnika, te šta će biti ako ovaj aerodrom ode pod koncesiju.
"Sarajevo je dobilo šest linija Ryanaira, a kako ovaj low cost carrier leti velikim avionima i uz popunjenost od 94 posto, jasno je da je to akumuliralo velik broj putnika", za Bloomberg Adriju kaže Alen Šćuric, glavni i odgovorni urednik regionalnog avio-portala Zamaaero.
Na sve to, otvoreno je još nekoliko novih linija, a niz prijevoznika je povećao broj frekvencija na postojećim linijama i kapacitete (veličinu aviona). Ipak, bez subvencija TZKS ne bi bilo ovih linija koje su presudne za rast broja putnika. Ipak, kako Šćuric ocjenjuje, sarajevski aerodrom ima najbolji menadžment u regiji, jer i drugi aerodromi iz našeg okruženja imaju velike subvencije (Skoplje, Ohrid, Tuzla, Pula, Rijeka, Ljubljana, Niš, Kraljevo), ali im brojke stagniraju, imaju vrlo skroman rast ili čak (Skoplje, Ohrid, Rijeka, Tuzla, Niš, Kraljevo) veliki pad broja putnika.
Rast broja putnika
Prvog augusta 2024. godine Međunarodni aerodrom Sarajevo postigao je značajan uspjeh opsluživši svog milionitog putnika. Od početka godine do 1. augusta ovaj aerodrom je zabilježio ukupno 1.001.904 putnika, čime je novi milion putnika dosegnut gotovo mjesec i po ranije u odnosu na 2023. godinu. U prvih osam mjeseci ove godine Aerodrom Sarajevo opslužio je 1,2 miliona putnika, što je za 33,3 posto više u odnosu na isti period prošle godine, kada je taj broj iznosio 938.506. Međutim, upitno je koliko dugo će sarajevski aerodrom moći podnijeti ovoliki rast broja putnika bez ulaganja u infrastrukturu.
"Sarajevo će već iduće godine preći svoje kapacitete i onda će imati ogromnih problema kako opslužiti putnike", naglašava Šćuric.
Stoga je, kako kaže, neophodno hitno povećati kapacitete Aerodroma. Sarajevo je već 2021. napravilo projekt novog terminala, dakle itekako na vrijeme, no to još nije bilo predmet rasprave vlasti.
"Ne znam šta se s tim čeka. Da se odluka donese danas, terminal se ne bi napravio u iduće tri godine. A već iduće godine će biti pakao".
Pročitaj više: Ryanair narednog ljeta povećava broj letova iz Sarajeva za Bergamo, Šarleroa i Memingen
Aerodrom Sarajevo očekuje najveći rast do kraja godine
LOT Polish Airlines zadržat će avioliniju prema Sarajevu
Beogradski aerodrom prednjači po broju putnika, a sarajevski po stopi rasta
Nedavno je Aegean Airlines najavio da krajem novembra ukida letove između Skoplja i Sarajeva, nešto više od godinu dana nakon uvođenja operacija između ta dva grada. Pitanje je koliko je realno očekivati da će i ostale linije opstati u narednom periodu. Šćuric naglašava da će većina linija opstati, a povećan broj putnika pokazuje da linije imaju dobar load faktor.
Prema Šćuricovim riječima, moglo bi doći do ukidanja nekih linija, ali će ih se puno više otvoriti, što je realnost svih aerodroma Evrope. Kada je riječ o linijama koje nedostaju Sarajevu, a koje bi mogle biti isplative, navodi linije za Amsterdam, Pariz, Barcelonu, Madrid, Milano, Maltu, Ankaru, Ženevu, Minhen, Berlin, Dizeldorf, Hamburg, Prag, Helsinki, Ljubljanu, Moskvu, Kairo i Tunis. Prema Bliskom i Dalekom Istoku Sarajevo bi moglo imati letove još i za Damam, Bejrut, Teheran, Taškent, Karači, Astanu, Kuala Lumpur, Džakartu, Peking, Šangaj. "Aerodrom bi mogao imati još i leisure letove za grčke otoke i Egipat", kaže Šćuric.
Koncesija loš potez
Već neko vrijeme se govori o mogućoj koncesiji Aerodroma Sarajevo, a Šćuric kaže da će se to zasigurno desiti i da je samo pitanje vremena.
"Kada vam političari Evropske unije i Amerike to sinhronizirano kažu, to je gotova stvar. Kada su to prvi put rekli, objavio sam da je pitanje dana kada će lokalni političari početi zagovarati tu ideju. Vlasnici moći ucjenama, političkom trgovinom, mitom i korupcijom te zastrašivanjem dobiju političare na svoju stranu. To se i desilo u BiH, a političari urlaju kako je koncesija dobra stvar", kaže Šćuric naglašavajući da koncesija u slučaju Aerodroma Sarajevo uopće nije dobra.
Navodi da su primjeri iz regije pokazali koliko je davanje aerodroma pod koncesiju zapravo loš potez.
"Kako to da su najuspješniji aerodromi regije Split, Dubrovnik, Zadar, Sarajevo i Podgorica u državnom vlasništvu? Kako to da su se koncesije i vlasništvo u Ljubljani, Zagrebu, Beogradu, Skoplju, Ohridu i Prištini pokazali tragično lošima? Pa ako imamo toliko ekstremno loše primjere u regiji, zašto BiH misli da će ovdje biti drugačije?", ističe Šćuric.