KS nema kreditni rejting, Budžet pod pritiskom manjka prihoda

Budžet Kantona Sarajevo trenutno je stabilan uz određene izazove koji se prije svega ogledaju u manjim prihodima. Kanton je posebno pogođen izmjenama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine, čime je smanjen iznos koji KS dobija od FBiH.

Za 2024. godinu Budžet Kantona Sarajevo iznosi 1,5 milijardi KM. Prihodi od poreza čine 70 posto ukupnog Budžeta Kantona Sarajevo za 2024. godinu. U okviru prihoda od poreza, najznačajniji prihodi za Kanton Sarajevo, kao i za ostale nivoe vlasti, prihodi su od indirektnih poreza koji su zbog svoje važnosti regulisani državnim i federalnim zakonom i prikupljaju se na državnom nivou, a podrazumijevaju uvozne i izvozne dažbine, akcize, porez na dodatu vrijednost i sve druge poreze zaračunate na robu i usluge, uključujući i poreze na promet i putarine. Dalje, među najznačajnije prihode za Kanton ubrajaju se i prihodi od poreza na dobit i poreza na dohodak koji su regulisani federalnim zakonima.

Smanjenje pondera

U 2022. godini izvršena je izmjena Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH koja podrazumijeva da je jedino Kantonu Sarajevo umanjen pripadajući udio u dotadašnjoj raspodjeli smanjenjem pondera 1,9658 na 1,5, te da će se svake sljedeće kalendarske godine umanjivati za 0,1 do koeficijenta 1,3. Koeficijent u 2024. godini za Kanton Sarajevo je 1,4. Posljedica navedene izmjene Zakona je značajan pad prihoda od indirektnih poreza za Kanton Sarajevo.

To je i jedan od razloga nižih prihoda Kantona uz umanjene privredne aktivnosti sektora industrije.

"Ovo su bitne stavke koje sam sugerisao prilikom usvajanja Budžeta za 2024. godinu. Slične i nešto pojačane izazove očekujemo i naredne godine s obzirom na to da Kanton Sarajevo gubi dodatna sredstva od prihoda od PDV-a jer je 2025. godina konačnog umanjenja pondera za raspodjelu, a shodno izmjenama Zakona o pripadnosti prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine. U tom pogledu ćemo morati, zajedno s kolegama iz Vlade, kreirati jedan racionalan budžet s fokusom na završavanje trenutnih projekata", za Bloomberg Adriju kaže Afan Kalamujić, ministar finansija KS.

Dodaje da će smanjenje likvidnosti FBiH svakako u velikoj mjeri uticati i na Kanton, s obzirom na to da se s federalnog nivoa planira i doznači transfer od 36 miliona KM kao podrška Budžetu KS. Taj novac se koristi u skladu s pravilima Federacije BiH na 50 posto iznosa za kapitalne projekte i 50 posto iznosa kao podrška budžetu.

''Smanjenje likvidnosti na federalnom nivou će rezultirati kasnijim dolaskom navedenog transfera te može ugroziti određene projekte i kategorije na koje su ta sredstava alocirana. Svakako kao posljedica toga te umanjenog ostvarenja planiranih prihoda može biti rebalans budžeta Kantona Sarajevo, a kako ne bi ispaštale osjetljive kategorije koje se oslanjaju na budžetska sredstva'', pojašnjava Kalamujić.

Trenutno stanje duga KS, prema Kalamujićevim riječima, iznosi 584,9 miliona KM, od čega 507,2 miliona otpada na glavnicu, a 77,7 miliona na kamatu. U dokumentu Strategija upravljanja dugom Kantona Sarajevo 2024-2026, ukupan dug KS na kraju 2023. iznosio je 631,3 miliona KM. Vanjski dug iznosio je 411,87 miliona KM, unutrašnji 205,29 miliona KM i garanciju od 14,17 miliona KM.

Najveći strani kreditor je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a slijede Evropska investicijska banka (EIB) i Svjetska banka. Zajmovi na domaćem tržištu su uzimani kod komercijalnih banaka i Razvojne banke FBiH. Od komercijalnih banaka KS se najviše zaduživao kod UniCredit Banke, Raiffeisen i Intesa Sanpaolo banke.

Kada je riječ o kreditnom rejtingu, Kanton Sarajevo trenutno nema svoj vlastiti kreditni rejting.

''Kod međunarodnog zaduživanja funkcionišemo supsidijarnim putem država Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine te u konačnici Kanton Sarajevo. Shodno tome, na nas se aplicira trenutni kreditni rejting države, odnosno Federacije BiH. Imaju neke opcije za dobijanje istog, međutim, riječ je o projektu za naredni period'', pojašnjava Kalamujić.

Rejting BiH i FBiH

Početkom septembra, Međunarodne rejting agencije Moody's i Standard and Poor's (S&P) još jednom su potvrdile kreditni rejting BiH sa stabilnim izgledima, navodeći političke napetosti kao jedan od glavnih izazova s kojima se država suočava. Moody's Rating potvrdio je kreditni rejting BiH B3 sa stabilnim izgledima. Analitičari Moody'sa naveli su da vrlo visoka politička nestabilnost BiH i dalje ometa provedbu reformi i odražava institucionalnu slabost. Ipak, očekuju oporavak rasta realnog BDP-a na tri posto u 2025. godini. S&P je zadržao kreditni rejting BiH 'B+' sa stabilnim izgledima. U izvještaju se navodi da je, uprkos unutrašnjim i vanjskim uticajima, bh. ekonomija pokazala otpornost u prvoj polovini 2024. godine, te da očekuju da će povećana potrošnja, podržana sniženom inflacijom i rastom realnih plata, podići realni rast u BiH na 2,8 posto u ovoj godini.

Moody's je potvrdio i kreditni rejting FBiH B3 sa stabilnim izgledima. Rejting i izgled odražavaju jedinstveni status FBiH, koji joj omogućuje visok stepen finansijske i zakonodavne autonomije. Posebno, Moody's očekuje da će autonomija FBiH u određivanju poreza omogućiti održavanje solidne budžetske izvedbe tokom srednjoročnog razdoblja. Kreditni izazovi uključuju slabu koordinaciju između entiteta i političke tenzije između FBiH i drugih tijela vlasti BiH.

Krajem maja, S&P je dodijelio FBiH svoju prvu dugoročnu i kratkoročnu kreditnu ocjenu B+/B, sa stabilnim izgledima. Stabilni izgledi ukazuju na to da će unatoč političkim izazovima, ekonomski oporavak povećati fiskalne prihode i smanjiti inflatorne pritiske, omogućujući FBiH da održi likvidnost, postigne projicirane suficite i smanji dug, uključujući dug javnih poduzeća.