Osim banaka i osiguravajućih društava, kompanije u Bosni i Hercegovini uglavnom nisu u većoj mjeri zainteresovane za ulaganje u programe etike i usklađenosti (Ethics and Compliance Program). Razlog ovakvog trenda leži prije svega u tome što kompanije nemaju zakonsku obavezu za uvođenje ovih programa, a mnoge od njih ne vide ni koristi.
Međutim, programi etike i usklađenosti imaju višestruke koristi posebno za one kompanije koje posluju na internacionalnom tržištu. Također, ovi programi su bitni i za privlačenje poslovnih prilika, gradnju reputacije kao pouzdanog poslovnog partnera, te štite kompaniju od regulatornih kazni i finansijskih gubitaka.
Pročitaj više: Šta je compliance i zašto je važan za poslovanje?
Compliance ili usklađenost je sistem koji osigurava da kompanija ispunjava svoje obaveze prema svim primjenjivim zakonima, propisima, najboljim praksama i standardima, ugovornim obavezama i institucionalnim politikama. Osnovni cilj programa etike i usklađenosti je da prevenira i detektuje i reaguje na nedozvoljena ponašanja.
Depositphotos
U BiH se, u skladu sa zakonskom obavezom, odjeli za praćenje usklađenosti poslovanja uspostavljaju kao kontrolne funkcije u bankama, a u Federaciji BiH i u osiguravajućim društvima. Također, na oficijelnim web stranicama inozemnih kompanija koje posluju u BiH postoje posebne rubrike posvećene etičkim i standardima usklađenosti, te su njihovi kodeksi poslovanja dostupni za download kako za njihove partnere tako i kupce. Kada je riječ o domaćim kompanijama koje nemaju nikakvu zakonsku obavezu da uspostavljaju odjel za usklađenost (Compliance odjel) i razvijaju program etike i usklađenosti, situacija je drugačija.
Kompanije ne vide koristi
"Kompanije nisu spremne ulagati u bilo kakve standarde i procese ako ne vide konkretnu korist od toga. Situacija je takva da većina kompanija u BiH još uvijek ne vidi direktnu korist od ovih programa", za Bloomberg Adriju kaže Mila Crnogorac Bajić, senior compliance consultant u Net Consulting.
Međutim, kako kaže, ovo nije iznenađujuće. Ni mnoge kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država, za koje se može reći da su kolijevka compliance profesije, nisu bile motivisane da grade program etike i usklađenosti dok se nisu našle u središtu korupcijskih i prevarnih skandala. Tada su, kako bi se kompanija spasila, u saradnji s regulatorima dogovarali aktivnosti koje su bile potrebne kako bi se reformisala kompanija, što podrazumijeva i razvoj i implementaciju programa etike i usklađenosti.
"Nažalost, kod nas ovakva regulativa još uvijek ne postoji i regulator nema takvu ulogu", dodaje.
Ipak, pozitivnih pomaka ima posebno u kompanijama koje su izašle na inozemno tržište. Veliki broj kompanija sarađuje s kompanijama iz Zapadne Evrope i SAD-a, gdje se kao ugovorna obaveza uspostavlja poštivanje antikorupcionih zakona, pravila etičkog ponašanja, zaštita povjerljivih informacija.
"Tako se kompanija obavezuje da će njeni zaposleni poštovati ova pravila. Da bi to i osigurala, kompanija donosi interne akte u ovoj oblasti, vrši procjenu rizika, edukuje zaposlene i provodi druge potrebne aktivnosti", ističe Crnogorac Bajić.
Prednosti implementacije ovih programa u kompanijama su višestruke. Primjer je podatak iz izvještaja Asocijacije certificiranih istraživača prevara (ACFE) iz 2024. godine, u kojem se navodi da gubitak kompanija zbog prevara na globalnom nivou iznosi 3,1 milijardu dolara. Izvještaj obuhvata 1921 slučaj koji su certificirani istraživači prevara istraživali i prosječan gubitak po organizaciji iznosi 1,67 miliona dolara.
Poželjniji poslovni partneri
"Više od polovine prevara se desilo zbog nedostatka internih kontrola ili zaobilaženja postojećih internih kontrola, a skoro pola slučajeva je uključivalo i korupciju. Također, tipičan prevarni slučaj je trajao oko godinu dana prije otkrivanja", kaže Crnogorac Bajić.
Samo ovi podaci bi trebalo da motivišu kompanije da uspostave adekvatne interne kontrole i programe etike i usklađenosti koji će pomoći da se nepravilnosti preveniraju, ali i da se brže detektuju ako nastanu, jer što se prije otkriju, manja će šteta po kompaniju nastati.
S druge strane, kompanija s efikasnim programom etike i usklađenosti je poželjniji poslovni partner kompanijama na zapadnom tržištu i time je i konkurentnija. Na taj način kompanije doprinose stabilnosti poslovanja i dugoročnom napretku.
Negativne posljedice s druge strane uključuju regulatorne kazne, finansijske gubitke i gubitak reputacije.
Kompanija s efikasnim programom etike i usklađenosti je poželjniji poslovni partner/Depositphotos
"Regulatorne kazne u BiH još uvijek nemaju pravi efekt – da izmijene i unaprijede ponašanje kompanije, a ne samo da ih finansijski kazne. A također je i provedba zakona prilično upitna", dodaje Crnogorac Bajić.
Međutim, značajan efekt po kompaniju može imati gubitak reputacije i gubitak klijenata zbog neusklađenosti s nekim postavljenim standardom. Kad je riječ o zapadnim tržištima, regulativa je veoma stroga, pogotovo u oblasti antikorupcije, zaštite informacija, zaštite konkurencije i sl. Bh. kompanije moraju shvatiti da su inozemne kompanije pred regulatorom u svojoj zemlji odgovorne za ponašanje svojih poslovnih partnera. Zato one od bh. kompanija traže da se obavežu da će poštovati iste standarde koje i one moraju poštovati.
"Stoga je uspostavljanje sistema koji će kompanijama omogućiti da se usklade ne samo s domaćim zakonodavstvom, već i ugovornim obavezama i zahtjevima klijenata, pa i standardima etičnog i poštenog poslovanja, veoma bitno, kako ne bi došle u situaciju da izgube reputaciju i klijente i tako ugroze poslovanje", naglašava Crnogorac Bajić.
Tri linije odbrane
Kada je riječ o implementaciji programa etike i usklađenosti, kompanije vrše usklađivanje poslovanja uspostavljanjem tri linije odbrane kompanije, od kojih je prva menadžment koji uspostavlja interna pravila i procedure, kao i interne kontrole. Druga linija odbrane su funkcija upravljanja rizicima i funkcija praćenja usklađenosti, a treća je interna revizija. Naravno, nemaju sve kompanije internu reviziju niti su dužne po zakonu da je imaju, kao što nemaju ni kontrolne funkcije iz druge linije odbrane.
"Međutim, kompanije koje imaju kompleksne poslovne aktivnosti i strukturu, koje su geografski razuđene ili posluju u visoko rizičnim i visoko regulisanim industrijama, ne mogu se osloniti samo na jednu liniju odbrane i uspostavljaju kontrolne funkcije kako bi osigurale usklađenost kompanije s propisima", ističe.
Potrebno je napomenuti da je i dalje problem kapacitiranosti ovih funkcija u mnogim kompanijama i s aspekta ljudskog kapitala i s aspekta resursa koji im se stavljaju na raspolaganje.
Samo razvijanje programa etike i usklađenosti nije jeftino, međutim, s obzirom na rizike i moguće posljedice u slučaju nekih nepravilnosti svakako predstavlja isplativu investiciju. Iznos zavisi od kompanije, njene veličine, rizika s kojima se suočava. U manjim kompanijama se posao službenika za etiku i usklađenost može pridružiti nekoj drugoj srodnoj funkciji kao što je pravna služba, služba za ljudske resurse ili služba za kvalitet. Crnogorac Bajić ističe da razvoj programa traje minimalno šest mjeseci jer podrazumijeva inicijalno mapiranje poslovnih procesa i procjenu rizika usklađenosti u svakom procesu, razvoj adekvatnih internih akata i uspostavljanje internih kontrola, kao i početnu edukaciju zaposlenih. Zavisno od toga da li kompanija ima interne resurse za ove aktivnosti ili ne, procjenjuje se i trošak.
Dodaje da veće kompanije upošljavaju službenike za usklađenost ili čak formiraju odjele, ako je potrebno, te će od toga zavisiti i budžet za usklađenost. Troškovi programskih aktivnosti – od procjene rizika, edukacija do istraga u kojima se često koriste i eksterni alati i podrška, zavisit će od broja zaposlenih i kompleksnosti poslovnih procesa i strukture kompanije. Kompanije će se u planiranju ovih troškova voditi i rizicima kojima moraju upravljati i posljedicama od nastanka tih rizika.
"Bit će potrebno izdvojiti više sredstava ako je mogućnost nastanka identifikovanih rizika pogubna za kompaniju u odnosu na kompaniju iste veličine koja nije suočena s istim nivoom rizika. U svakom slučaju, neusklađenost je ta koja će koštati kompaniju, a ulaganje u programe etike i usklađenosti je investicija koja će se sigurno isplatiti", naglašava.
Privlačenje investicija
Compliance programi mogu uticati i na privlačenje stranih investicija. Strani investitori prilikom ulaganja u BiH često ističu probleme korupcije, pravne i političke nesigurnosti, sporost sudova. Međutim, ako na tržištu postoji veliki broj kompanija koje su usvojile više standarde etike i usklađenosti u poslovanju kroz implementaciju compliance programa, tržište BiH će sigurno biti privlačnije stranim investitorima.
Korupcija gorući problem u BiH/Depositphotos
"Ne samo što na tržištu imaju veliki broj potencijalnih saradnika koji ispunjavaju njihove zahtjeve u pogledu niskog rizika od korupcije i drugih nepravilnosti, već i što postojanje velikog broja kompanija koje implementiraju visoke standarde etike i usklađenosti predstavlja i snagu koja se zajednički može zalagati za daljnje unapređenje integriteta tržišta", zaključuje Crnogorac Bajić.
.webp){kind=icon}
