.webp){kind=icon}
Bosanskohercegovačko društvo još je uvijek tradicionalno, a podaci pokazuju nisku zastupljenost žena u pojedinim oblastima života. Podaci pokazuju da je stopa zaposlenosti žena 40 posto, a muškaraca 67,7 posto. Također, u pojedinim djelatnostima žene su manje plaćene u odnosu na muškarce, navedeno je u publikaciji "Žene i muškarci u BiH", čiji sadržaj su rodno razvrstani podaci, što ukazuje na status muškaraca i žena u različitim sferama društva.
"U segmentu obrazovanja, među doktorima nauka više je muškaraca, mada žene prednjače u ukupnom broju upisanih studenata na fakultetima. Na neki način to pokazuje da još uvijek postoji taj stakleni strop kad je u pitanju karijera žena", kazala je Vesna Ćužić, direktorica Agencije za statistiku BiH na konferenciji za medije.
Žene su manje zastupljene i na poslovima istraživanja i razvoja, te su žene prijavile svega 12 posto od ukupnih patenata u periodu od 2021. do 2022.
Dodala je da je posebno zabrinjavajući podatak da je u upravnim odborima sportskih saveza svega sedam-osam posto žena, bez obzira na to o kojem sportu je riječ.
Žene su manje zastupljene i u politici. Podaci pokazuju da žene predstavljaju samo jednu četvrtinu izabranih zvaničnica na svim nivoima vlasti u BiH. Isti omjer je i kada je riječ o učestvovanju u diplomatskim misijama.
Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović Hadžiabdić istaknula je da na neravnopravnost spolova u društvu utiču kompleksniji elementi šireg ekonomskog, društvenog i socio-kulturnog konteksta.
"Naprimjer, BiH je poznata kao država koja ima najbolju regulativu vezano za rad i zapošljavanje. Međutim, predzadnji smo ili čak i zadnji u Evropi po učešću žena u aktivnoj radnoj snazi", istaknula je Filipović Hadžiabdić.
Upravljačku strukturu najvećih kompanija na berzi u BiH činilo je svega 15 posto žena, a žene su manje odvažne i kada je riječ o poduzetništvu.
Naglasila je da je u bh. društvu uvriježena praksa da su žene te koje uglavnom vode brigu za kućanske poslove, djecu i starije članove porodice.
"To je primarno ženska uloga, što proizlazi, nažalost, iz stereotipa i tradicionalno neravnomjerne rasprave o raspodjeli poslova između žena i muškaraca", dodala je.
Pojasnila je da je ranija analiza pokazala da čak i kod zaposlenih žena, 89 posto kućanskih poslova ili svih poslova vezanih za brigu o djeci i starijim obavljaju žene.
Pročitaj više:
Kazna majčinstva: Kako rodne predrasude ugrožavaju profesionalni razvoj žena
Plate u BiH: Direktori na vrhu, čistači na dnu, žene i dalje diskriminirane
Rodni jaz u platama: Globalna nepravda koja traži rješenje
"Dakle, tu onda imamo dvostruko opterećenje i za one žene koje su uspjele da se izbore da tu dođu na tržište rada", kazala je Filipović Hadžiabdić.
U 2022. godini je manje od polovine žena s djecom mlađom od šest godina bilo zaposleno puno radno vrijeme. Pozitivno je da je udio zaposlenih žena s malom djecom u blagom porastu u odnosu na prethodne godine. Iako od 2013. godine i otac ima pravo koristiti porodiljno odsustvo, žene su i dalje te koje pauziraju karijeru na godinu dana kako bi brinule o djetetu.
Segment gdje su žene zastupljenije u odnosu na muškarce jeste sudstvo. Prema podacima iz 2022. godine, zastupljenost žena u sudovima bila je 64 posto.
Također, žene su više zastupljene i u javnom zdravstvu, gdje je zaposleno 23.457 žena i 8.271 muškarac.
