.webp){kind=icon}
I dok druge zemlje Adria regiona bilježe jednocifren rast ili čak pad maloprodaje, ovaj sektor u Bosni i Hercegovini drugu godinu zaredom raste dvocifrenim iznosom. Tako je u 2023. zabilježen rast prometa u trgovini na malo za 14,1 posto u poređenju s 2022. Stabilan rast očekuje se i u ovoj godini, mada manjim intenzitetom nego u prethodne dvije godine.
Konkretno, maloprodaja hrane, pića i duhana zabilježila je značajan rast od 10,2 posto godišnje, ali uz sporiji tempo u posljednjim mjesecima 2023. godine. Značajno je da je neprehrambeni segment maloprodaje pokazao još veći rast, dosegnuvši 22,5 posto godišnje i zadržavajući taj rast tokom cijele 2023. godine.
"Ovaj rast u neprehrambenom segmentu može se direktno pripisati istovremenom stvarnom rastu plata koji je primijećen tokom istog razdoblja", navode analitičari Bloomberg Adrije u svojoj posljednjoj analizi.
Pojašnjavaju da su realni dohoci u BiH najbrže rasli u Adria regiji tokom prvih 11 mjeseci 2023. godine, prosječno za 6,3 posto godišnje.
Dodaju da je u BiH i Srbiji jasna solidna korelacija između realnog rasta plata i realnog rasta maloprodaje kako u segmentu hrane i pića i duhana tako i u neprehrambenom segmentu.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u decembru 2023. ukupan desezonirani promet trgovine na malo u BiH, posmatran u stalnim cijenama, zabilježio je pad od 1,1 posto u odnosu na novembar, te rast od 14,1 posto u odnosu na decembar 2022.
U decembru je na mjesečnom nivou najveći rast prometa zabilježen u trgovini na malo knjigama, novinama, muzičkim i videozapisima, dok je u poređenju s decembrom 2022. godine najveći rast prometa evidentiran kod trgovina na malo informacijsko-komunikacijskom opremom.
Posmatrano za cijelu 2023. godinu, najveći rast prometa zabilježile su trgovine odjećom i obućom, dok je najveći pad evidentiran u trgovini knjigama, novinama, muzičkim i videozapisima.
Sanel Bosnić, potpredsjednik Uprave Stanić Tradea, u intervjuu za Bloomberg Adria TV je kazao da smo svjedoci povećane potrošnje u maloprodaji, što je posljedica blagog izlaska iz pandemijske krize.
''U 2022. retaileri su imali dvocifren rast i bili smo u 'ekonomskom ushićenju', ali 2023., iako dobra godina, donijela je neku stabilizaciju, tako da te stope rasta neće biti visoke kao proteklih nekoliko godina. Mislim da će se ta krivulja izravnati prema dole", kazao je Bosnić.
Iz Službe za korporativne komunikacije trgovačkog lanca FIS za Bloomberg Adriju kažu da su u prošloj godini imali stabilno poslovanje, te blagi rast prihoda.
"Nismo imali značajnijih izazova, osim neizvjesnosti na koju smo već naviknuli, te se trudimo kao organizacija jačati naše interne mehanizme brzog djelovanja na promjene iz okoline", dodaju.
Promjena potrošačkih navika
Bosnić naglašava da je inflacija postala nepredvidiv faktor u poslovanju posljednjih godina, no u 2023. godini došlo je do određenog usporavanja.
"U sektoru potrošačke elektronike, povećanje cijena bilo je preneseno na kupce uz određene korekcije, prateći tržište. Međutim, proizvodne firme suočavale su se s većim izazovima, posebno s povećanjem cijena sirovina, koje nisu mogli odjednom prenijeti do krajnjih korisnika", dodao je Bosnić.
Dragana Šobot, sekretarka Udruženja trgovine pri Privrednoj komori Republike Srpske, za Bloomberg Adriju kaže da potrošači zbog rasta cijena sve više posežu za proizvodima na akciji.
"Trenutno je primijećen trend povećane prodaje artikala koji su na akcijama, tako da trgovci bilježe i do 95 posto povećanja učešća u prodaji akcijskih artikala u odnosu na one s redovnim cijenama", dodaje Šobot.
STA
Iz kompanije Konzum, koja upravlja brendovima Konzum i Mercator na tržištu BiH, za Bloomberg Adriju kažu da su kupovne navike njihovih kupaca ostale slične kao i u prethodnim razdobljima.
"Kada se zaključi cijela godina, može se reći da u konačnici nije bilo većih oscilacija te da naši kupci u prosjeku najviše kupuju proizvode iz kategorije osnovnih životnih namirnica, voće i povrće te svježi mliječni i pekarski asortiman za svakodnevnu upotrebu, a također bilježimo i sve veću potražnju za proizvodima zdrave hrane", dodaju.
S druge strane, pojedini trgovci su primijetili da je nakon covid krize došlo do promjena u navikama kupaca, te da za svaki asortiman vrijedi neko drugo pravilo.
"Recimo, naši cijenjeni kupci se sada još više nego ranije interesiraju za asortiman 'uradi sam', te se u skladu s tim trudimo dodatno dopuniti i proširiti našu ponudu. S druge strane, kod odjevnog tekstila kupci sve više traže 'outdoor' asortiman, a manje 'modni', što govori da se sve više vremena provodi u prirodi", kažu iz Službe za korporativne komunikacije trgovačkog lanca FIS.
Dodaju da je kod prehrane primjetan trend da kupci sve više odabiru trgovačke marke, "jer tu itekako dolazi do izražaja omjer - vrijednost za novac".
Rast cijena proizvoda odrazio se i na rast profita, međutim, prema Bosnićevim riječima, na korporativnom upravljanju, suočavali su se s izazovima u troškovima, posebno u energiji, logistici, transportu i ljudskim resursima.
"Svi ti troškovi značajno utiču na EBITDA-u i neto dobit", dodao je Bosnić.
Upravo je nedostatak radne snage, prema riječima Šobot, najveći izazov s kojim se sektor trgovine suočava, ali je i evidentna fluktuacija radnika iz jednog u drugi trgovački lanac, tako da poslodavci sve više povećavaju plate radnicima. Također, od ove godine minimalna plata u RS-u iznosi 900 KM, što će u određenoj mjeri uticati na troškove kompanija.
''U određenoj mjeri će se povećati troškovi iz razloga usklađivanja plata usljed povećanja plata radnicima na minimalnoj plati, što je svakako manji broj radnika, te potrebe da se linearno plate povećaju i drugim radnicima'', dodaje Šobot.
Zadržavanje radne snage
Ista situacija je i u kompaniji Konzum, gdje se svakodnevno susreću s izazovom pronalaska kvalifikovane radne snage, posebno u manjim sredinama, gdje je odliv stanovništva znatno smanjio dostupnost novih zaposlenika.
"Važno je istaći da kompanija kontinuirano, u skladu s dobrim rezultatima poslovanja, povećava ukupna primanja i zadovoljstvo zaposlenika kojih je trenutno više od 3.200'', dodaju.
Iz trgovačkog lanca FIS kažu da u 2023. godini nisu imali značajnijih izazova s pronalaskom radne snage.
"Trudimo se kroz stalnu optimizaciju poslovnih procesa stvarati dodatni prostor za povećanje osobnih dohodaka naših djelatnika. Inače, već neko vrijeme imamo sustav varijabilnog nagrađivanja koji se pokazao veoma dobro", kažu.
Međutim, značajan izazov prredstavljalo je privlačenje i zadržavanje menadžerskog kadra.
"Takve osobe u vremenu globalizacije mogu raditi bilo gdje na svijetu, te veoma često odlaze iz BiH zbog općeg ambijenta, bez obzira na materijalne kompenzacije. Trajni zadatak svih nas je stvarati pozitivniji opći i radni ambijent u našoj domovini", naglašavaju iz kompanije FIS.
Bloomberg
Kada je riječ o prognozama za 2024. godinu, Šobot ističe da trgovci očekuju rezultate slične onima u 2023. godini, rast prihoda, ali i rast troškova. Istog mišljenja su i u trgovačkom lancu FIS.
"U ovoj godini očekujemo dodatnu stabilizaciju tržišta, te rast prihoda od oko 10-ak posto. U ovim neizvjesnim vremenima primarni cilj je zadržati stabilnost, te dakako, stalno raditi na unapređenju svih poslovnih procesa", naglašavaju.
Na temelju trenutačnih makroekonomskih pokazatelja, Bosnić je optimističan u pogledu daljnjeg razvoja sektora maloprodaje u Adria regiji.
"Iako su izazovi prisutni, vjerujem da će inovacije i prilagodbe omogućiti kompanijama da ostanu konkurentne. Regionalna slika u retail sektoru, unatoč globalnim kretanjima, pokazuje potencijal za daljnji rast i prilagodbe prema novim uvjetima poslovanja", zaključuje Bosnić.
Oporavak neprehrambenog sektora
Analitičari Bloomberg Adrije očekuju da će promet u maloprodaji u Adria regiji rasti srednjim jednocifrenim iznosom ove godine.
"Za sektor prehrambenih proizvoda očekujemo nastavak niskih jednocifrenih brojki rasta, dok je neprehrambeni sektor spreman za oporavak. Ipak, nizak potrošački sentiment, iako pokazuje znakove oporavka, može otežati brži rast maloprodaje u kratkoročnom razdoblju", naglašavaju analitičari.
Međutim, pozitivan uticaj realnog rasta plata sugerira da bi potrošači mogli postati skloniji većim kupovinama.
"Očekuje se da će ova regija zadržati svoj status jednog od područja s najvećim ekonomskim rastom u Evropi, što bi moglo ojačati daljnji potrošački sentiment i doprinijeti porastu maloprodaje", zaključuju analitičari Bloomberg Adrije.
