U 2022. godini maloprodavci su značajno povećali produktivnost. Na praktično nepromijenjenom broju zaposlenih, zabilježen je dvocifren porast prihoda. Međutim, taj napredak su odmah podijelili sa svojim zaposlenima, jer su troškovi zaposlenih porasli za 14 posto, skoro isto kao i rast prodaje.
Iako maloprodaja robe široke potrošnje predstavlja radno intenzivnu djelatnost, na primjeru 12 najvećih maloprodajnih lanaca Adria regiona, vidjeli smo da troškovi zaposlenih u ukupnim prihodima od prodaje učestvuju sa tek umjerenih 10 posto u prosjeku.
Generalni problem u industriji predstavlja nedostatak kvalifikovane radne snage. Niske plate (najčešće ispod nivoa potrošačke korpe) i loši uslovi rada su osnovni razlozi odliva zaposlenih. Ovaj problem, već duži niz godina prisutan, se sve više riješava ''uvozom'' radnika iz zemalja van Evropske unije, dok povećanje zarada predstavlja drugi važan instrument kojim se problem pokušava ublažiti, posebno u visoko inflatornom okruženju.
Poredeći kompanije iz regiona, vidimo da najveći trošak po zaposlenom bilježe maloprodavci iz Slovenije. Ovakav podatak nije iznenađujući s obzirom na viši nivo raspoloživog dohotka u zemlji, odnosno skuplju radnu snagu i veća opterećenja na zarade. Ali, ako uzmemo u obzir da slovenačke kompanije imaju i veći nivo ostalih poslovnih troškova (što ukazuje na opšti nivo cijena koji utiče na troškove, npr. poput troškova rente) jasno je da ove kompanije imaju i najviše izazova da uvećane troškove prebace na kupce, pa trpe veći pritisak na profitne margine u odnosu na svoje regionalne konkurente.
Najniže troškove po zaposlenom su zabilježili Mercator S u Srbiji i Konzum u BiH, naročito kada vidimo da ove kompanije isplaćuju niže zarade u odnosu na glavne konkurente sa istog tržišta. Međutim, ovo ima svoje negativne aspekte jer zaposleni u ovim kompanijama donose najniži nivo produktivnosti u čitavom regionu, ukoliko posmatramo ostvarene prihode od prodaje po zaposlenom.
Fokus na rastuću produktivnost po zaposlenom
Kada je u pitanju produktivnost, diskonteri se izdvajaju u odnosu na tradicionalne igrače, što ne iznenađuje imajući u vidu njihov poslovni model zasnovan na nižem nivou usluga u prodavnici. Tako u slučaju Hofera u Sloveniji ili Lidla u Hrvatskoj, prodaja po zaposlenom je četiri puta veća u odnosu na najmanje produktivnog konkurenta iz regiona.
Inače, maloprodavci su tradicionalno fokusirani na rastuću produktivnosti po zaposlenom, što je i zaista ostvareno u 2022. godini. Međutim, takvo poboljšanje nije došlo kao rezultat poslovnih poboljšanja ili tehničkih unapređenja (bar ne materijalno značajnih) već prije kao rezultat nominalnog rasta vrijednosti prodate robe, podstaknuto rastom ulaznih troškova pod uticajem inflacije.
Bloomberg Adria
Da budemo precizniji, prodaja po zaposlenom je povećana za 12 posto u prosjeku za posmatranu grupu preduzeća, dok je rast prihoda bio sličnih 14 posto u 2022. godini. Produktivnost u maloprodaji robe široke potrošnje se generalno povećava automatizacijom procesa, skladišta, uvođenjem samouslužnih naplatnih kasa i robota za online porudžbine. Automatizacijom se smanjuje broj zaposlenih, te riješava problem nedostatka radne snage.
Makroekonomski podaci za 2023. godinu ukazuju da je i dalje prisutan trend rasta zarada u cjelokupnom sektoru maloprodaje (iako značajno manji u odnosu na trend koji je zabilježen u 2022. godini). Kakav efekat će imati na poslovanje kompanija i kako je rast uticao na profitabilnost, ostaje da vidimo sa finansijskim izvještajima za 2023. godinu.
.webp){kind=icon}
