15. septembar 2023, 19:00
Prosječna mjesečna isplaćena bruto plata iznosila je 1.951 KM
Neto plata je iznosila 1.257 KM i nominalno je niža za 0,4 posto u odnosu na juni
Broj zaposlenih manji za 0,4 posto
Depositphotos
U julu u Federaciji Bosne i Hercegovine prosječna isplaćena neto i bruto plata bilježi drugi uzastopni mjesečni pad. S druge strane, neto i bruto plate su nominalno na godišnjem nivou rasle u dvocifrenim iznosima. Nominalni godišnji dvocifreni rast u skladu je s trendovima u cijeloj Adria regiji gdje su strukturalne promjene na tržištu rada i veća pregovaračka moć radnika doprinijele najbržem rastu prosječnih bruto plata.
Prosječna mjesečna isplaćena bruto plata iznosila je 1.951 KM i nominalno je niža za 0,6 posto, a realno za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna bruto plata nominalno je viša za 12,4 posto, a realno za 9,4 posto.
Neto plata je iznosila 1.257 KM i nominalno je niža za 0,4 posto, a realno za 0,1 posto, u odnosu na prethodni mjesec.
S druge strane najveći mjesečni rast prosječne plate evidentiran je u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima za 6,5 posto, finansijama i djelatnosti osiguranja za 6,1 posto i u trgovini za 1,9 posto.
Najveću neto platu primaju zaposleni u informacijama i komunikacijama, finansijama i proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom. Najnižu neto platu s druge strane primaju radnici u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, građevinarstvu i prerađivačkoj industriji.
Gostujući u programu Bloomberg Adrije, makroekonomista i dekan na SSST-u u Sarajevu Faruk Hadžić kazao je kako je zapravo ovaj godišnji rast bio posve opravdan, a uslovljen je snažnim rastom produktivnosti.
Kada je riječ o zaposlenima u FBiH, on je u odnosu na juni manji za 0,4 posto. Broj zaposlenih u pravnim osobama u odnosu na prethodni mjesec se smanjio za 0,6 posto, dok je u istom procentu zabilježen rast zaposlenih u obrtima. Rast zaposlenih u obrtima posljedica je rasta broja novoosnovanih obrta u prvoj polovini godine i to za 2,8 posto u poređenju s prvom polovinom 2022., a u odnosu na decembar taj broj je veći za 2,2 posto.
"Skoro da nema više oglasa u IT sektoru. Postoje jasne naznake da se val otkaza prelio iz Europe i Amerike na BiH", dodao je. "Na to upućuje umanjena potražnja uposlenih u ovom sektoru."
Raškaj objašnjava da je pod pritiskom i građevinski sektor te da većina radnika, zbog brzine dobivanja radnih dozvola, odlazi raditi u Sloveniju. Najviše zabrinjava što nema više potražnje za inženjerima, dodaje te kaže kako ako nemate inženjera, nema ni gradnje ni investicija.