Da li će planirane italijanske mjere o NPL-ovima imati utjecaj na BiH

Italijanska vlada planira usvajanje mjera u vezi sa problematičnim kreditima (engl. nonperforming loan - NPL) do kraja 2023. godine. Bloomberg Adrija pitala je analitičare i banke da li će ovo imati utjecaj na poslovanje talijanskih banaka u Bosni i Hercegovini.

Prema pisanju Bloomberga, mjere su dio napora koje sprovodi premijerka Giorgia Meloni zbog pomoći porodicama i firmama pogođenim rastom kamatnih stopa. Administracija Meloni traži način da zaključi usvajanje novog zakonskog okvira koji bi pojedincima i malim korporativnim zajmoprimcima dozvolio da otplate dugove koji su u prethodnim godinama narasli za dio njihove nominalne vrijednosti.

Novi zakon mogao bi dalje da poremeti zajmodavce i međunarodne investitore u zemlji pogođenoj iznenadnom odlukom o porezu na ekstradobit banaka. Investitori su zabrinuti zbog mogućnosti da bi ove mjere mogle da zbrišu njihove povrate i ugroze italijansko tržište NPL-ova. Zakonodavci bliski Meloni dali su krajem prošle godine ovaj prijedlog, koji je potom nastavio da zagovara ministar industrije Adolfo Urso.

Izvor: Izvještaj kompanije Banca Ifis o NPL-ovima za septembar 2022; podaci za 2022, 2023. i 2024. su procjene

Investitori uglavnom kupuju zajmove u okviru portfelja ili ih spajaju u sekjuritizacije (proces transformacije nelikvidne finansijske aktive banke u utržive hartije od vrijednosti, prim. prev.), često sa državnom garancijom, za djelić njihove nominalne vrijednosti. Problematični krediti, poput pozajmica preko kreditnih kartica, mijenjaju vlasnika za manje od 10 odsto njihove vrijednosti, dok dugovi u sektoru nekretnina i ostali dugovi podržani imovinom mogu dostići više cijene.

Novi zakon će omogućiti italijanskim zajmoprimcima sa dugovima nižim od 25 miliona eura (27 miliona dolara) koji su postali problematični između 2015. i 2021. da ih otkupe od fondova koji su ih otkupili od domaćih zajmodavaca prije kraja prošle godine.

Povod za naknadne diskusije

Kako su naveli iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH u odgovoru za naš medij, poticanje razvoja sekundarnog tržišta za promet potraživanjima i modeli sekjuritizacija imali su povoljne efekte na smanjenje udjela nekvalitetne aktive (NPL) u portfeljima bankarskih sistema razvijenih ekonomija.

"U pitanju je uspješan alat za ubrzavanje novčanih tokova i djelovanje tržišta kapitala. Svaki model ima i svoje prednosti i slabosti tako da su se u određenim okolnostima postavljala pitanja stvarnih efekata i pritisaka koje ovi koncepti prave na domaćinstva, interese fizičkih lica, pa i privredu. Bez sumnje, poticanje prometa potraživanjima koja se odnose na privredu i dalje ima smisao", navode iz Agencije, dodavši kako kada su u pitanju fizička lica - građani, socijalni aspekt se mora staviti u prvi plan.

Bloomberg Adria

Institucije koje donose odluke moraju uvažiti šire i dugoročne efekte djelovanja na finansijska tržišta. Kako su naveli, opći stavovi Agencije, podzakonski akti, u prvi plan stavljaju preventivno djelovanje u cilju izbjegavanja nastanka i akumuliranja portfelja nekvalitetne aktive (NPL).

"Fragmentacija tržišnih uvjeta i različiti pristupi unutar EU donose i dodatne rizike tako da vjerujemo da će najavljene promjene u Italiji predstavljati povod za naknadne diskusije po pitanju pristupa i djelovanja na tržištu u EU", navode iz Agencije.

Očekivanja u našoj zemlji

U razvijenim ekonomijama, u okvirima tržišta kapitala, razvijeni su koncepti kupoprodaje i prometovanja paketima potraživanja. Određeni modeli prometovanja potraživanjima dobili su na značaju nakon 2008. godine, kroz  institucionalna i zakonska rješenja, a u svrhu oporavka kreditne aktivnosti i jačanja likvidnosti finansijskih tržišta koja su bila pogođena krizom iz tog perioda.

Ipak, kako je Agencija za bankarstvo FBiH navela u odgovoru, na našem tržištu nisu uspostavljene prakse sekundarnog prometovanja potraživanjima ili koncepti paketne prodaje i sekjuritizacija. Osim ograničenja koja su postavljena unutar regulatornog okvira, snaga tržišta kapitala utječe i na interes za ovakvim modelima trgovanja.

"Izmjene u pristupu koje bi mogla uvesti Italija nemaju nikakav značaj za stanje tržišta ili  prakse na našem tržištu. Efekti ili poremećaji koji bi se odrazili na rad banaka u Italiji ne mogu se direktno prenositi na naše tržište. Općenito, iskustva sa razvijenih tržišta se trebaju  uvažiti kod svakog narednog razmatranja pristupa koji bi bio primjenjiv u BiH", naveli su iz Agencije.

Bloomberg Adrija je kontaktirala i dvije banke – UniCredit i Intesa Sanpaolo banku. Iz Unicredita su kazali kako nemaju komentar na ovu temu  "s obzirom na to da nije relevantna za BiH, a još manje za UniCredit kao bankarsku instituciju".

Kako su naveli iz Intese Sanpaolo bank, zbog godišnjih odmora nisu u mogućnosti dostaviti odgovore. 

Bez utjecaja na BiH

Neočekivana odluka italijanske vlade s početka ovog mjeseca - da oporezuje visoki profit banaka izbrisala je oko 10 milijardi dolara tržišne kapitalizacije italijanskih banaka. Banke su prognoze zarade za ovu godinu nedavno revidirale naviše. Neto kamatni prihodi UniCredita porasli su u prvom polugodištu za 42 posto. Iako je Bloomberg kontaktirao ove dvije banke u Italiji, portparol UniCredita nije želio da komentariše potez vlade, a predstavnici Intese Sanpaolo nisu bili dostupni.

Činjenica da vrijednosti dionica Unicredit Grupe i Intesa Sanpaolo Grupe nisu značajnije odstupale od kretanja usporedivih dionica banaka u Europi zadnje dvije sedmice  govori da investitori zasada ne vide veliki efekt od najava novih regulatornih promjena, objašnjava Andrej Knez, glavni analitičar Bloomberg Adrije. 

"Razlog, kao i kod poreza na ekstradobit, leži u vrlo dobrim razinama zaštitnih slojeva kapitala i dobrim trenutnim razinama kvalitete kreditnog portfelja. Ti elementi su ionako potvrđeni nedavno objavljenim rezultatima testiranja otpornosti na stres", kaže on. 

Po istom principu, efekt na poslovanje podružnica ovih banaka u BiH ne bi trebao biti značajniji. Ukoliko mjera u konačnici neće biti jednokratna, nego u primjeni dulje vrijeme, može doći do prilagodbe internih politika upravljanja lošim kreditima. Ali opet bi s obzirom na veličinu poslovanja to trebalo biti ograničeno na područje Italije, jer u suprotnom bi grupacije imale nepovoljne efekte poslovanja na širem području, objašnjava Knez. 

"Ove banke iz svojih centrala uobičajeno isplaćuju podosta ostvarene dobiti, a manji dio dobiti se koristi i za otkup vlastitih dionica. U podršku takvom procesu se iz lokalnih podružnica prema banci majci isplaćuje što više moguće ostvarene dobiti, a da nisu ugrožene razine kapitala. Ne vidim da će uvođenje ovakve regulatorne mjere dovesti do ikakve promjene u politici isplate zarade lokalnih podružnica prema banci majci, što bi u nekom drugom scenariju moglo kompenzirati eventualne gubitke na domicilnom talijanskom tržištu i zadovoljiti dioničare", kaže on. 

Međunarodni fondovi trošili su milijarde eura kako bi otkupili problematične kredite u vlasništvu italijanskih banaka u posljednjih osam godina, omogućavajući im da napuste teško naplative pozicije i istovremeno daju nove pozajmice. To je pomoglo da se izloženost italijanskih kreditora nenaplativim kreditima smanji sa 341 milijarde eura na kraju 2015. na 58 milijardi eura u martu ove godine, pokazuju izvještaji PricevaterhouseCoopersa.

Izvor: PricewaterhouseCoopers

Zakon bi mogao da utiče i na garancije koje je dala država kako bi bankama pomogla da smanje dugovanja za 110 milijarde eura. U okviru takozvanog GACS programa, banke su u mogućnosti da povežu svoje problematične kredite u hartije od vrijednosti za prodaju, dok kupuju državne garancije za najmanje rizične dijelove kako bi ih učinile privlačnijim investitorima.

U našoj državi, prema dostavljenim odgovorima ne očekuju velike promjene, iako je praksa pokazala da nas ništa nije zaobišlo.

 

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar