.webp){kind=icon}
Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH mora da bude kadrovski i materijalno-tehnički opremljenija. Tražiću zapošljavanje 100 pripravnika, najboljih s javnih univerziteta u BiH. Idemo u proceduru kupovine nove zgrade za smještaj UIO u Banjaluci, imamo 70 miliona KM i vidjećemo šta tržište nudi. Nemamo toleranciju na korupciju u sopstvenim redovima. Digitalizacija mora da bude ubrzana, kamioni ne treba da čekaju na granicama, poruke su koje je u prvom intervjuu za Bloomberg Adriju, od preuzimanja funkcije direktora UIO, uputio Zoran Tegeltija.
Naplata prihoda je sve veća, a uslovi rada u UIO sve lošiji
Preuzeli ste funkciju direktora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. Iako ste kao član Upravnog odbora UIO bili upoznati s njenim radom, da li ste zadovoljni onim što ste zatekli, kakvo je stanje u Upravi i šta je prioritet kako bi se poboljšao njen rad?
Činjenica je da sam osam godina radio kao član Upravnog odbora UIO i bio sam upoznat, manje-više, sa svim procesima, osim čisto operativnih poslova koji nisu u nadležnosti UO. Četiri godine nisam bio član Upravnog odbora, ali kao predsjedavajući Savjeta ministara BiH imao sam informacije o tome šta se dešava. Sve vrijeme problemi u Upravi su, manje-više, identični ili vrlo slični. U odnosu na ono šta sam očekivao, nije bilo nikakvih iznenađenja. Najveći problemi u Upravi su nedovoljna tehnička i materijalna opremljenost pojedinih službi, prije svega carinske službe. Jako su loši uslovi rada Regionalnog centra Banjaluka i Središnjeg ureda. Nepovoljna je starosna struktura zaposlenih, a postoje i poteškoće s pojedinim vrstama zanimanja, odnosno kvalifikacijama koje su potrebne Upravi. To su najsloženije stvari i problemi koje sam zatekao u UIO. S druge strane, postoji jasan sistem u kojem se zna ko šta radi. Uprava i dalje izvršava ključne obaveze kada je riječ o naplati prihoda.
Naplata prihoda je iz godine u godinu veća. Ima li prostora da ti iznosi budu veći, ukoliko bi se riješili problemi kadrovske i materijalno-tehničke opremljenosti?
Prihode određuju tri stvari, prije svega definisana poreska politika, privredna aktivnost u zemlji i adekvatan nivo borbe protiv krijumčarenja, odnosno pokušaja poreskih i carinski utaja. Što se tiče zakonodavstva BiH, imamo jasnu stabilnost jer od uspostave PDV-a u BiH nije bilo ozbiljnih promjena u poreskoj politici. Kada je riječ o nivou privredne aktivnosti, vidite i sami kako se kreće, u odnosu na procjene rasta BDP-a predviđaju se i prihodi od indirektnih poreza. Iako su bile korekcije rasta BDP-a, mi smo naše projekcije prikupljanja prihoda u tekućoj godini zadržali na nivou od tri odsto.
Ono na šta Uprava najviše može da djeluje jeste sprečavanje pokušaja poreskih i carinskih utaja. To je stvar koju mi najviše možemo, moramo i treba da radimo. Zbog toga nam treba bolja tehnička i materijalna opremljenost. Ako bismo pokušali biti rigidni pa pregledali svaki kamion, zadržavali ga satima, danima, onda otežavamo privrednu aktivnost. S boljom tehničkom i materijalnom opremljenošću može se mnogo toga unaprijediti i ubrzati kada je riječ o carinskom postupku.
Kada je riječ o poreskim postupcima, tu su malo složenije stvari. Imamo redovne kontrole poreskih obveznika, ali između kontrola može se desiti da pojedini uđu u nelegalne poslove. Otkrivene utaje nemaju izrazito veliki udio u iznosu ukupnih prihoda, ali jesu stvari koje mi ne bismo trebali i ne smijemo ni na koji način tolerisati. Uprava je do sada u ovoj godini prikupila 5,8 milijardi na ime indirektnih poreza, sigurno ćemo preći 10 milijardi KM u ovoj godini, što su rekordne cifre.
Carinski postupci unaprijeđeni su primjenom Zakona o carinskoj politici, na šta smo godinama čekali, uvedena je elektronska komunikacija. Kako taj sistem sad funkcioniše, bili smo svjedoci da se nisu svi prilagodili na vrijeme, iako je najavljivano dugo?
Proces digitalizacije javne uprave na svim nivoima jedan je od ključnih zadataka. Koliko znam, UIO je tu napravila najviše od svih institucija, pogotovo na nivou BiH. Ono što je kod nas prisutno je da carinski i poreski obveznici uvijek imaju nekakvu rezervu na sve ono što hoćete da unaprijedite. Za svaki pokušaj da nešto pomjerite i da bude efikasnije, postoji povremeni otpor. Uspjeli smo digitalizovati određene procedure u poreskom postupku i u tranzitu, kada je riječ o carinama.
Do sada je gotovo tri hiljade ljudi certifikovalo svoj digitalni potpis i omogućena je direktna komunikacija s UIO, bez bilo kakvih papira. Cilj je nastavak tog procesa. Moramo ići dalje s procesom digitalizacije, kompletnu saradnju digitalizovati, spriječiti bilo kakvu zloupotrebu direktne komunikacije između pojedinca i stranki jer na taj način digitalizovano ostaju tragovi, jasno se vidi ko je što uradio i značajno se ubrzava proces, bilo carinski ili poreski.
Zoran Tegeltija (Bloomberg Adria)
Kadrovska popunjenost i plan za osposobljavanje novih radnika
Spomenuli ste kadrovsku popunjenost, kao i da će se u idućem periodu veliki broj radnika penzionisati. Koliko trenutno fali radnika UIO i koliko je do sada kadrovska nepopunjenost bila opravdanje da se ne radi bolje?
Novim pravilnikom, koji je usvojen sredinom juna ove godine, definisano je da Uprava ima nešto više od 3.300 zaposlenih. To nije broj koji mi mislimo da nam je neophodan za nesmetano funkcionisanje, ali broj koji danas imamo je zaista mali da bismo ispunili sve ono što se očekuje od Uprave. Tu su dva problema. Jedan je starosna struktura. Ne mislim da je to loše, ljudi imaju iskustva, ali odlaze prirodno. Drugi problem je nedostatak adekvatnih kadrova. Imamo stalni pritisak na ljude srednje stručne spreme, neadekvatno visoko obrazovanje koje se nudi, a Upravi trebaju ipak odgovarajuća specijalistička znanja. Treći problem je potrebno vrijeme da se ljudi osposobe za obavljanje poslova.
U svakom trenutku bar 300 ljudi u UIO radi i mora da donosi odluke. Zato govorim o kompetentnosti tih ljudi da donose odluke, a da bi bili kompetentni da donose odluke, nije ih dovoljno primiti na posao. Potrebno je vrijeme da steknu specifična znanja koja postoje samo u carinskim i poreskim poslovima. Zbog toga ću od Savjeta ministara tražiti da nam omogući zapošljavanje sto pripravnika, najboljih studenata s javnih univerziteta. Imamo dovoljno vremena da mladi, obrazovani brzo savladaju tehnike i oni moraju da preuzmu poslove u budućnosti. Insistiram na tome jer u mom četverogodišnjem mandatu prirodnim putem UIO treba da napusti 500 ljudi koji imaju odgovarajuća specijalistička znanja.
Nadam se da će u Savjetu ministara i u Parlamentu BiH omogućiti zapošljavanje mladih ljudi kojima ćemo mi dati odgovarajuća specijalistička znanja. Upravi nedostaje, a što je imala savezna uprava carina bivše Jugoslavije, školski centar gdje su ljudi sticali ta znanja. Trebaju nam novi mladi ljudi koji vrlo brzo usvajaju ta specifična znanja.
Postojala je ranije ideja da taj školski centar, neka vrsta akademije, bude u Brčkom, gdje bismo dobili zemljište za gradnju. Da li i dalje postoji ta ideja?
Nije ključna stvar građevinski objekat, već ljudi koji prezentuju ta znanja i sposobnost i opredijeljenost ljudi da nauče, ne čekajući da se završi objekat. Mi ćemo pokušati koristiti one kapacitete koje ima javni i privatni sektor da bismo to uradili. Ispostavićemo potrebu za uspostavljanje jednog takvog centra, on je najpotrebniji carinskoj službi u UIO, ali on mora biti praktičan i efikasan i za rast poreskih službi i svih drugih službi unutar UIO.
Novi smještaj za UIO u Banjaluci: Javni poziv investitorima
Taj objekat se ne čeka koliko se čeka smještaj za UIO u Banjaluci. Da li su povećana izdvajanja za kupovinu zgrade i kako ćete riješiti to pitanje, hoćete li insistirati da se to riješi što prije?
Nije se ništa odlučivalo o dodatnim sredstvima na sjednici Savjeta ministara. Novac za rješavanje smještaja Središnjeg ureda i Regionalnog centra Banjaluka nalazio se na dvije pozicije, odlučeno je da se taj novac objedini i stavi na jednu poziciju zbog jednostavnosti provođenja procedura i sigurnosti, ako dođe do neuspjeha u nabavci zgrade. Taj novac ostaje i dalje u Upravi kako bi nastavila procedure da dođe do potrebnog prostora. Priča se politički spinuje od dijela opozicije iz Republike Srpske i Federacije BiH, koja pokušava da se obračuna s ljudima koji sjede u Savjetu ministara. To se radi bez ikakve potrebe.
Kada govorimo o smještaju, želim da pojasnim da u Regionalnom centru Banjaluka i Središnjem uredu radi gotovo 900 ljudi, to je 35 odsto ukupnog broja zaposlenih. To govori o važnosti, veličini i značaju ljudi koji rade i koji su danas smješteni na pet lokacija, što je zaista nevjerovatno i neprimjereno. Središnji ured se nalazi na dvije lokacije i za najveći dio ne plaćamo zakup. Regionalni centar koji je ubjedljivo najlošiji smještaj, možda i najlošiji koji sam ikada vidio na bilo kojem nivou javne uprave, ispod svakog je minimuma i nalazi se na tri lokacije, od čega plaćamo zakup za dvije lokacije. Kada sve saberemo, zakup iznosi oko 42 hiljade KM mjesečno, na godišnjem nivou više od 500 hiljada KM.
Vlada Republike Srpske u aprilu je tražila da se prostor u kojem se nalazimo oslobodi ili da počnemo da plaćamo zakup. Ako bismo ušli u zakup, jer nemamo alternativu, nama bi trebalo najmanje dva miliona maraka godišnje. Zbog toga je od izuzetne važnosti da se obezbijedi novi prostor za Središnji ured i za Regionalni centar. Mi trenutno imamo oko 70 miliona KM da to riješimo.
Znamo šta nam treba, koliko kvadrata, i mi ćemo ući u tu proceduru kupovine prostora novcem koji imamo. Iskreno se nadam da će biti ponuda, ali mene je strah da li ćemo imati i da li ćemo se finansijski uklopiti u ponude. Ako bude takve ponude, mi smo spremni kupiti prostor. Bilo bi zaista jako loše ukoliko ne bismo uspjeli da riješimo taj prostor. Nažalost, pitanje nabavke zgrade se politizuje neprestano. To je postala politička tema, to nije bio slučaj s prostorom u Sarajevu, Tuzli, Mostaru. Samo se postavlja problem kupovine prostora u Banjaluci. Oni koji politizuju, volio bih samo da odu u Regionalni centar i vide u kakvim uslovima ti ljudi rade.
Sjedište UIO BiH u Banjaluci (Bloomberg Adria)
Da razjasnimo, hoćete li sada s ovih 70 miliona zatražiti nove ponude investitora?
Naravno, mi ćemo raspisati javni poziv. Reći ćemo šta nam treba i tražićemo da nam dostave ponude. Svi znaju koliko imamo novca. Cijene su se mnogo promijenile, investitori imaju neke svoje procjene koliko šta vrijedi, ali Uprava ima novca koliko ima u ovom trenutku.
Znamo i da na tržištu Banjaluke nema nekretnina veličine koliko je potrebno Upravi. Posljednji javni poziv je pokazao da postoji samo jedna ponuda koja ispunjava uslove. Da li je Uprava spremna da kupi i manje kvadrata za novac koji ima?
Uprava ima gabarite koji su potrebni i koje može da kupi. Ne možemo kupiti ispod onoga što nam funkcionalno treba da mogu da rade Regionalni centar i Središnji ured, niti možemo kupiti iznad toga što je definisano. Ta posljednja ponuda bila je 4 ili 5 hiljada kvadrata iznad onoga što je nama bilo potrebno u tom trenutku. Ne bih u ovom trenutku zaista prejudicirao odluku i kakvu ćemo ponudu dobiti. Mi znamo šta nam treba, to znamo već 10 godina i znamo tačno koliko imamo novca. Taj komplikovani dio uklapanja naših potreba, naše finansijske mogućnosti i zahtjevnog tržišta, to ćemo vidjeti kako će izgledati.
Kad će biti javni poziv investitorima?
Procedure se provode, dok se i ova odluka Savjeta ministara potpiše i tome slično.
Diferencirana stopa PDV-a i borba protiv korupcije u UIO
Što se tiče diferencirane stope PDV-a, u posljednjem pokušaju uvođenja nije prošla. Kakav je vaš stav o tome i hoćete li raditi na tome da se nađe model da ipak luksuzniji proizvodi budu više oporezovani u odnosu na osnovne životne namirnice?
Iz ove pozicije zaista ne bih da komentarišem previše diferenciranu stopu. To sam često radio u prethodnih desetak godina. Ali hoću otvoreno da kažem, analize su pokazale da bi uvođenje diferencirane stope dovelo do vrlo visokih troškova i gubitak prihoda bi bio mnogo veći od pozitivnih efekata. Imamo loše iskustvo našeg ukidanja carinskih stopa prema Evropskoj uniji, gdje se jasno pokazalo da to nije dalo efekta jer su smanjenje stopa carina za sebe zadržali ili proizvođači ili trgovci. Nemamo instrumenata da to kontrolišemo. U trenucima kada mi imamo stalni rast prihoda, smatram da je bolje prikupiti prihode i intervenisati s direktnom pomoći onima kojima je potrebna.
Koliko je izazov za Upravu borba protiv korupcije u sopstvenim redovima?
Borba protiv korupcije je uvijek izazov, i to pogotovo u institucijama kao što su poreska ili carinska uprava. Kao što sam rekao, u svakom trenutku imate 300 ljudi koji su u direktnom kontaktu s drugima. Imate različite ljude koji su skloni takvim aktivnostima. Stav Uprave je da nema tolerancije na korupciju unutar naših redova. Neprestano vodimo disciplinske postupke protiv svojih zaposlenih. Danas u Upravi ima gotovo 80 disciplinskih postupaka po vrlo različitim osnovama. Neki su vezani za to o čemu govorite. Ohrabruje me da ima predmeta u koje su uključeni neki zaposleni, ali nema nikakvih dokaza ni bilo čega da bi rekao da je to sistemski povezano, da je planirano unutar same Uprave. Imamo kontrolne mehanizme, sistem koji omogućuje građanima dojave o pokušaju zloupotreba, dobijemo anonimne prijave, neke je teško dokazati, a neke su pomogle da pojedine ljude eliminišemo iz UIO.
Zoran Tegeltija (Bloomberg Adria)
Kako jedan obveznik dođe do duga od preko milion maraka, da se ne prepozna momenat kada počne da gomila dug i da se to ne zaustavi dok je dug mnogo manji?
Svi ti dugovi su vrlo različiti, kao i trenuci njihovog nastajanja. Kada je u pitanju carinski dug, njegovo nastajanje je ograničeno kroz sistem garancija i to dosta uspješno funkcioniše. Dio dugova je otkriven kroz proces borbe protiv krijumčarenja. Takođe, neki dug se otkrije u poreskom postupku i u nekim kompanijama ga je lako naplatiti, ali u nekima je vrlo teško. Nije se desilo da UIO u nekoj kompaniji nije bila pet godina, kroz sistem oni plaćaju obaveze, ali u kontroli se ispostavi da su napravili veliki dug čija je naplata upitna. Mi smo sada, u jednoj od velikih kontrola, nažalost, koja je obuhvatila samo pet godina, utvrdili dug za nekoliko kompanija veći od 30 miliona KM. To su kompanije koje su u stanju izmiriti svoj dug, ali nam se moglo desiti da nađemo neke kompanije koje nemaju taj potencijal. Slažem se da je vrlo važno preventivno djelovati, da ne nastaje dug, a retroaktivno ga je zaista vrlo, vrlo teško, naplatiti.
Kada će profunkcionisati carinska ispostava u Bratuncu?
Dana 1. avgusta 2023. godine u 8.00 časova počinje da radi Carinska ispostava Bratunac, koja je smještena na lokaciji Graničnog prelaza Bratunac, novi most. Također, isti dan u 00.00 časova Carinski referat Granični prelaz Bratunac – Novi most počinje obavljati poslove iz svoje nadležnosti u vezi s međunarodnim drumskim saobraćajem robe preko Graničnog prelaza Bratunac. UIO je obezbijedila potreban prostor za nesmetan rad kontrolnih organa BiH i Srbije za potrebe rada carinskog referata na Graničnom prelazu Bratunac.
Ciljevi u novom mandatu: Moderna UIO kroz digitalizaciju i saradnju s poslovnim sektorom
Šta vam je cilj u ovom mandatu, spomenuli ste zapošljavanja 100 pripravnika, rješenje smještaja i uopšteno unapređenje rada Uprave, možete li izdvojiti još neke konkretnije stvari?
Moj cilj je moderna Uprava koja podrazumijeva da imamo modernu savremenu carinsku upravu i poresku upravu. Naravno, vrlo je važno da imamo razvijene poreske uprave u FBiH i RS. Moderna UIO omogućiće više prihoda u BiH i fiskalnu stabilnost. S druge strane omogućiće odličnu saradnju s poslovnom zajednicom i građanima. Cilj je proći kroz proces digitalizacije procesa koji će omogućiti nesmetano funkcioniranje i putnika i robe na granici, nesmetano završavanje carinskih procesa koji će na kraju dovesti do toga da imamo fiskalnu stabilnost. Da bismo to sve imali, moramo raditi na sebi. Moramo obezbijediti materijalno-tehničku i kadrovsku opremljenost službe.
Da bismo sve to uradili, potrebna je pomoć Parlamenta, Savjeta ministara, Upravnog odbora. Ja se nadam da ćemo mi u tome imati partnere. Ako mi ne budemo osposobili granične prijelaze, nama će kamioni stajati satima, to usporava trgovinu. Nas niko neće čekati. Moramo biti spremni da se mijenjamo.
Zašto sve to do sada nije urađeno, da li je politika osnovna kočnica?
Nije politika osnovna kočnica, ponekad se BiH susreće s problemima, malo-malo pa nema budžeta. Ponekad su limiti u budžetu jako mali. Ja to razumijem, ali mi moramo posložiti prioritete. Naravno, to podrazumijeva da s nama budu opremljene i sve druge službe, granična policija, inspekcije... Za sve to potrebni su novi kadrovi, materijalna ulaganja, ali povratni efekt od svih ulaganje biće mnogo veći nego što je trošak za njih.
