Vuković: Probleme na granici BiH i Hrvatske riješiti u korist privrede

Prema riječima Vjekoslava Vukovića, dopredsjednika Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH), rješavanje pitanja graničnih prijelaza s Hrvatskom pokrenuto je još prošle godine i analizirani su efekti ulaska Hrvatske u zonu Schengena za bh. privrednike, a nakon mnogobrojnih održanih sastanaka, ova tačka razmatrana je i na nedavno održanoj zajedničkoj sjednici Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske.

"Zaključak je da se podržava novi početak pregovora i sklapanje novog ugovora između BiH i RH kada je riječ o graničnim prijelazima, a koji će obuhvatiti novoizgrađene granične prijelaze, kao što je Svilaj, i uraditi prekategorizaciju nekih postojećih graničnih prijelaza. Mi smo uvijek apelirali da bude prekategoriziran granični prijelaz Izačić, kako ta regija BiH ne bi bila u saobraćajnom, infrastrukturom i izvoznom smislu zapostavljena", kazao je Vuković.

Kada je riječ o usklađivanju radnog vremena fitosanitarnih inspekcijskih tijela na dva BIP-a (granični prijelazi s potpunim inspekcijskim nadzorom), Gradiška i Bijača, na čemu su također insistirali s obzirom na to da bh. inspekcija radi do 19 sati, a inspekcija RH do 16 sati, Vuković je rekao da podržavaju zaključak sa zajedničke sjednice da se usklade radna vremena.

"Dovoljno je da se nadležna inspekcijska tijela BiH i RH dogovore i utvrde da li na tim graničnim prijelazima imaju jednako kvalitetnu i adekvatnu i tehničku infrastrukturu i kadrove. Ukoliko to imaju, usklađivanje radnog vremena fitosanitarnih inspekcija ne bi trebalo biti problem", naveo je Vuković.

Izvor: VTK BiH

Vezano za inicijativu VTK BiH za produženje dozvoljenog boravka profesionalnih vozača u Schengen zoni, on je podsjetio da su više puta ukazivali i na problem boravka bh. profesionalnih vozača u zoni Schengena, koji je ograničen na 90 dana u bilo kojem vremenskom razmaku od 180 dana, zbog nedostatka radne snage, odnosno vozača u BiH. Dodao je kako se insistira na produženju tog perioda.

"Dobili smo odgovor od Delegacije Evropske komisije u BiH da je to pitanje apostrofirano njihovim nadležnim institucijama i da se čeka konkretan odgovor Evropske komisije o tom pitanju. Prednost koju imamo u ovom kontekstu je da i ovdje imamo podršku Vlade RH, jer ako jedna zemlja članica Schengena to dozvoli, onda se postavlja pitanje zašto to ne bi uradile i sve ostale zemlje koje su članice Schengena", kazao je za Fenu.

Sporazum o graničnim prijelazima između BiH i RH posljednji put je razmatran na Vijeću ministara BiH 2021. godine.

"Smatramo da bi nakon ove zajedničke sjednice Vijeće ministara BiH trebalo hitno raditi na inoviranju tog sporazuma, odnosno dvije komisije mogu utvrditi sporne tačke, ako one postoje, a mi mislimo da ih nema, da se taj sporazum može unaprijediti i što prije staviti u parlamentarnu proceduru", kazao je on.