text size
Regulatori bankarskog sektora u Bosni i Hercegovini (BiH) vrlo brzo će otvoriti priču o liberalizaciji platnog prometa. U praksi to znači da neće samo banke biti ovlaštene za platni promet, već i drugi, a to će za posljedicu imati smanjenje prihoda banaka od naknada, a samim tim i njihovog profita.
Poručili su to regulatori sa današnje III Ddays konferencije u Banjaluci pod nazivom Poslovanje finansijskog sektora i sektora nekretnina u uslovima "polikrize" - samo je neizvjesnost izvjesna! Organizator konferencije je BAM Consult, a generalni medijski pokrovitelj Bloomberg Adria.
Direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput rekao je da je bankarski sistem izrazito likvidan, dobro kapitalizovan i stabilan, te veoma profitabilan.
Mjere koje su regulatori u BiH uvodili od kada je počelo zaoštravanje monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) su ocijenjene efikasnim, a Šuput nije želio da otkrije daljnje poteze regulatora.
DDays
"Imamo keca u rukavu, bankari ne smiju da se opuštaju. Vrlo brzo ćemo otvoriti priču o liberalizaciji platnog prometa i to će srušiti prihode banaka. Banke moraju da razmišljaju odakle će da obezbijede kapital. Sretni smo što su banke profitabilne, ali biće teško da se taj profit uvećava kao do sada", kaže Šuput i dodaje da banke treba da budu i društveno odgovorne jer time dižu kvalitet svoje pozicije.
Šuput je dodao da će na liberalizaciji platnog prometa raditi zajedno sa nadležnim ministarstvom i da od njih zavisi kada će to usklađivanje propisa sa EU početi, ali da će to biti u vrlo kratkom roku. "U Hrvatskoj možete da platite račun na pumpi, u Srbiji to rade mjenjačnice, to je prirodan proces. Mislim da ni banke ne bježe od toga jer je ogroman pritisak na ljude koji rade na šalterima", kazao je.
Šuput je pojasnio da je inflacija u BiH uvezena te da su je pojedini iskoristili za ekstraprofit, ali da Agencija, kao regulator, gleda odakle bankama dolazi profit i da li je on kratkoročan i može li da donese dugoročno probleme.
Direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH (FBiH) Jasmin Mahmuzić ponovio je da će regulatori raditi na liberalizaciji platnog prometa. "Mi ćemo imati tu obavezu i to će dovesti do toga da i drugi, osim banaka, mogu da rade platni promet", naglasio je Mahmuzić.
Istakao je da su se mjere regulatora u vezi s kamatnim stopama pokazale dobrim, ističući da se mjerama monetarne politike ne može popraviti inflacija.
"Percepcija u finansijskom sektoru kreira stvarnost. Moramo biti spremni za scenarije kao što je bio onaj sa Sberbankom, a ključna je bila transparentnost i to je imalo uticaja, ali psihološki fenomen ponašanja mase da povlače novac je nemoguće spriječiti", poručio je Mahmuzić.
Jasmin Mahmuzić (DDays)
Bankari: Smanjeni stambeni, a povećani potrošački krediti
Predsjednik Uprave MF banke Bojan Luburić rekao je da banke, uprkos mjerama regulatora, i dalje mogu da dižu cijene i kamate, ali da u tom slučaju moraju da trpe i dodatne troškove i rezervisanja. On je intervencije agencija ocijenio ispravnim.
"To je bila indirektna intervencija kako bi se sistem sačuvao dugoročno, a prvenstveno da se zaštiti stanovništvo koje ima veća zaduženja, s varijabilnim kamatama, i veći rast kamata bi bio udar na ionako slab standard stanovništva", kazao je Luburić.
On je rekao da je do prošle godine bila ekspanzija kredita, a da od kraja prošle godine i u ovoj godini postoji kreditna kontrakcija, te da se smanjuje tražnja i odobrenje stambenih kredita.
"I dalje raste tražnja za potrošačkim kreditima, to je pokušaj stanovništva da namiri rast cijena jer je realna kupovna moć manja u odnosu na prošlu godinu", istakao je Luburić. Poručio je da je realno očekivati da se rast kamata prelijeva na regiju, pogotovo ako uzmemo u obzir da su trenutno na najnižem nivou u regiji, ali da pred kraj godine očekuje da će rast kamata stati.
Samir Mustafić i Bojan Luburić (DDays)
Predsjednik Uprave ASA Banke Samir Mustafić rekao je da je domaći sektor tržišni učesnik globalne ekonomije, te da svi efekti, pa i inflacija, imaju uticaj i na BiH.
"Kao mala ekonomija moramo pokazati brzinu u ublažavanju negativnih efekata, što su naši regulatori uradili i koje mi iz perspektive banke podržavamo. Naši regulatori su gledali da ne doživimo šokove ili prezaduživanje usljed rasta kamata, tako da su mjere bile prilika da se prilagodimo", rekao je Mustafić.
Ocijenio je da je realna kupovna moć opala, da klijenti s većom dozom opreza ulaze u kreditiranje. Poručio je i da je ASA Banka društveno odgovorna, da stipendira školovanja i ulaže u edukaciju.
Direktor Sektora za finansijsku stabilnost, istraživanje i statistiku u Centralnoj banci Crne Gore Marijana Mitrović Mijatović rekla je da je fokus CBCG bio da očuvaju stabilnost bankarskog sektora, kao i da je inflacija, kao i u BiH, uvezenog karaktera.
"Analiza je pokazala snažnu korelaciju između inflacije u EU i Crnoj Gori, a nismo očekivali da će biti ovako agresivna monetarna politika. Mi nismo reagovali s mjerama prema inflaciji, samo smo dali preporuke koje su bile implementirane i imale su efekte da inflacija sa 17 padne na osam odsto", poručila je ona.
I u CG je došlo do smanjenja kredita, rasta kamatnih stopa, a novoodobreni krediti su opali za 10 odsto.
Konferenciju je otvorio ministar trgovine i turizma RS Denis Šulić, koji je poručio da Vlada mora da ima sluh prema poslovnoj zajednici, ali i prema građanima.
"Treba da nađemo balans između potreba poslovne zajednice s jedne strane i potreba građana s druge strane", istakao je Šulić i izrazio spremnost za izmjenu zakonskih rješenja, prvenstveno u oblasti nekretnina, o čemu će takođe biti riječi na današnjoj konferenciji.
"Razgovaraćemo i s bankama da idemo s manjim kamatama prema sektoru turizma kako bismo dodatno razvijali taj sektor", naveo je Šulić.
----tekst dopunjen šestim paragrafom
.webp){kind=icon}
