Trenutno nema indikacija da su bankama u BiH poskupjeli najznačajniji domaći izvori finansiranja, uprkos rastu referentnih stopa u eurozoni. Glavni razlog za to je orijentisanost na domaće izvore finansiranja, koji nisu vezani za referentne stope u eurozoni, rekao je guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) Senad Softić.
On je istakao da na taj način banke održavaju profitnu maržu, jer ni kamatne stope na već ugovorene kredite s varijabilnom stopom ne mogu se podići u skladu s procijenjenom percepcijom rasta kreditnog rizika kod dijela svojih klijenata, zbog mogućeg pogoršanja kvaliteta portfolija.
"Takođe, ne postoji ni značajna potražnja za novim kreditima, jer su klijenti, pogotovo sektor stanovništva, svjesni efekata visoke i ustrajne inflacije na realni raspoloživi dohodak, i profitabilnost. Zbog toga ne vidimo ni naglašen, niti sistematski rast kamatnih stopa na nove kredite. Ne očekuje se značajan rast domaćih kamatnih stopa u kratkom roku", istakao je Softić.
On je prisustvovao sastanku guvernera centralnih banaka regiona koji je, u organizaciji Hrvatske narodne banke (HNB) i Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Rijeci, održan danas u Rijeci u Hrvatskoj.
Susret je bio posvećen pitanjima monetarne politike i malih otvorenih ekonomija suočenih s visokom inflacijom. Tokom panel diskusije Softić je komentarisao monetarnu politiku CBBiH i očekivanja u vezi s promjenama kamatnih stopa na domaćem bankarskom tržištu.
Potvrdio je opredijeljenost CBBiH za harmonizaciju politike obavezne rezerve s politikom Evropske centralne banke (ECB), vodeći računa o razlikama primarnog cilja monetarnih politika ECB-a i CBBiH, trendovima u domaćem bankarskom sektoru i makroekonomskom okruženju.
"U pogledu stopa naknada na sredstva na računima rezervi banaka kod CBBiH, i dalje smo opredijeljeni za harmonizaciju s trendom monetarne politike ECB-a, ali ne nužno i nivoe naknada. CBBiH i dalje planira zadržati naknadu na sredstva iz obavezne rezerve diferenciranom, u korist onih iz osnovice u domaćoj valuti", rekao je Softić.
Skupu u Rijeci su prisustvovali i guverneri centralnih/narodnih banaka Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, predstavnici privrede i javnog sektora Hrvatske, te profesori i studenti Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Rijeci.