.webp){kind=icon}
Godišnja inflacija u Bosni i Hercegovini lani je iznosila 14 posto. U vremenu inflatornih pritisaka i sve manje vrijednosti konvertibilne marke, kršitelji zakona sve lakše plaćaju novčane kazne. Vrijednost 3.000 KM iz 2002. i danas nije uporediva.
Prethodna godina je obilježena rastućom inflacijom koja je od siječnja do listopada 2022. godine konstantno rasla. Vrhunac je dosegnut upravo u listopadu, kada je godišnja inflacija iznosila 17,4 posto.
No, ne treba zaboraviti da je i prije lanjskog dinamičnog rasta inflacije i ostalih turbulentnih perioda u posljednja dva desetljeća, ciljana inflacija zacrtana na dva posto. Konstantna prisutnost inflacije, uvjetno rečeno, umanjuje vrijednost novca.
Unatoč gospodarskim prednostima koje donosi ciljana inflacija, još jedna, možda manje vidljiva, prednost nalazi se pred osobama koje krše zakone.
Zakon o poreskoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine usvojen je 2002. godine. Iste te godine su utvrđene i fiksne novčane sankcije za osobe koje krše zakon. "Rast inflacije utječe na realnu vrijednost novčane sankcije koja je propisana zakonom", rekao je za naš medij Šerif Isović, direktor Porezne uprave Federacije BiH.
"Ako uzmemo rast inflacije od 2002. godine do danas, onda možemo reći da je sankcija od 3.000 KM znatno manje realne vrijednosti danas nego što je to bilo prije 20 godina", istakao je.
Upravo zbog fiksirane i zastarjele razine novčane sankcije, koja iz godine u godinu gubi na realnoj vrijednosti, dolazi do sve češćeg kršenja zakona i plaćanja kazni, kazao je za Bloomberg Adriju Branislav Borenović, zastupnik Zastupničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine.
Borenović dodaje da se nalazimo u apsurdnoj situaciji u kojoj je lakše platiti kaznu nego poštivati zakon. "Analize pokazuju da oni koji krše zakon i oni koji se odlučuju da plate novčanu kaznu rade to isključivo jer su ostvarili mnogo veći prihod poslije inflatornih kretanja i samo mali dio toga vrate kroz plaćanje novčanih kazni koje su ostale na razini od prije 10, 15, pa i 20 godina."
Pored pada realne vrijednosti sankcije, prisutan je problem sankcija koje su propisane različitim zakonima. Kao primjer može poslužiti kazna za neizdavanje računa, gdje su sankcije od 500 do 3.000 KM. Od četiri do pet zakona određuje visinu novčane sankcije, rekao je Isović.
"Imamo sankcije koje izriču sudovi", nastavio je. "One se izriču u roku od dvije godine, a nekad i duže. I taj proces na neki način umanjuje realnu vrijednost sankcije."
Ako postoji politička volja, naravno da se izmjene postojećih propisa mogu usvojiti, kojim bi se visina kazne vezala za inflatorni rast, smatra Borenović. "Logično je da prijedlog izmjene dođe od izvršnih nivoa vlasti koji bi kroz određenu analizu izašli s prijedlogom izmjena."
