.webp){kind=icon}
U januaru je u Federaciji Bosne i Hercegovine 51,4 posto ukupno proizvedene struje došlo iz hidroelektrana, termoelektrane su učestvovale sa 43,7 posto, a vjetroelektrane sa 4,9 posto. I u februaru je zabilježena veća proizvodnja struje iz hidroelektrana u odnosu na termoelektrane.
"Razlog ovakvog trenda leži u dobroj hidrologiji i velikim problemima u termoelektranama jer je proizvodnja uglja daleko manja od planirane", za Bloomberg Adriju kaže Almir Muhamedbegović, inženjer elektrotehnike i energetski analitičar portala Nomad.
Pročitaj više: Hidroelektrane postale vodeći proizvođač struje u FBiH
Pojašnjava da rudnici u FBiH imaju velike probleme s proizvodnjom.
"Ugljene jame su nerentabilne, a novi površinski kopovi se ne otkrivaju. Rudnička mehanizacija je dotrajala. Njeno održavanje nije preventivno već havarijsko i dato je trećim licima putem netransparentnih tendera'' kaže Muhamedbegović.
Ističe da je cijena po kojoj rudnici u sastavu koncerna prodaju ugalj Elektroprivredi BiH mnogostruko niža od tržišne.
''Ta prodajna cijena, je čak niža i od same proizvodne cijene uglja, što znači da svaka iskopana tona uglja rudnicima donosi financijski gubitak. Da paradoks bude potpun, saglasnost na ove prodajne cijene daje Vlada FBiH'', kaže Muhamedbegović te dodaje: ''Tu je i višedecenijsko partokratsko upravljanje rudnicima koje je zanemarilo glas struke. Kombinacija svih ovih negativnih faktora dovela je do toga da se šest od sedam postojećih rudnika uglja u Federaciji BiH nalazi u financijskom kolapsu".
Ukupna bruto proizvodnja električne energije u FBiH u prvom mjesecu 2023. iznosila je 767 GWh, od čega su termoelektrane proizvele 335 GWh, hidroelektrane 394 GWH, a vjetroelektrane 38 GWh, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.
Muhamedbegović naglašava da rudnici iz godine u godinu bilježe pad proizvodnje.
''U januaru je u cijeloj BiH proizvodnja struje iz hidroelektrana porasla za šest posto, dok se proizvodnja uglja u rudnicima smanjila za nekih 10 posto, a što je za posljedicu imalo smanjenu proizvodnju struje u termoelektranama koje ti rudnici snabdjevaju", pojašnjava Muhamedbegović, autor analize "Rudnici uglja u FBiH između financijskog kolapsa i pravedne tranzicije".
U januaru 2023. godine, prema podacima Nezavisnog operatora sistema u BiH (NOS BiH), proizvodnja u termoelektranama u BiH bila je na nivou 81,5 posto od proizvodnje u januaru 2022., a u februaru je bila na svega 69,8 posto u poređenju s februarom prošle godine.
"Termoelektrane Kakanj i Tuzla konstantno imaju pad proizvodnje", kaže Muhamedbegović, te dodaje: "Jedino Termoelektrana Stanari konstantno održava isti nivo efikasne proizvodnje, ali tu je riječ o privatnom kapitalu. Ova termoelektrana ima daleko manji broj zaposlenih nego termoelektrane u sastavu javnih elektroprivrednih preduzeća. Stoga je i produktivnost TE Stanari, odnosno količina proizvedene struje po jednom zaposlenom nekoliko puta veća nego u ostalim termoelektranama".
Muhamedbegović dodaje da će problemi u rudnicima biti sve veći, štrajkovi sve češći, te da je neizvjesna sudbina rudnika Tuzla i Zenica s obzirom na to da se pominje mogući stečaj ova dva rudnika, što bi izazvalo strašan socijalni potres.
Da je situacija u rudnicima loša pokazuje i godišnji finansijski izvještaj Elektroprivrede BiH.
"Prihodi od ugovora s kupcima narasli su na 1,2 milijarde KM, međutim efekt povećanih prodajnih cijena u trgovini i tržišnom snabdijevanju, kao i efekt kupoprodaje poništen je manjom proizvodnjom u termoelektranama i hidroelektranama, kao i većom nabavnom cijenom materijala (uglja)", navode u izvještaju.
Tako se dobit Elektroprivrede BiH u 2022. u poređenju s 2021. godinom prepolovila sa 12,3 miliona KM u 2021. na 6,1 milion KM u 2022.
Do momenta objavljivanja ovog teksta iz Elektroprivrede BiH nisu odgovorili na zahtjev za komentar.
Pročitaj više: Akumulirani gubitak Elektroprivrede HZHB skočio na 185,8 miliona KM
Na pitanje da li je ugrožena proizvodnja struje i da li se možemo osloniti na hidroelektrane s obzirom na loše stanje u termoelektranama, Muhamedbegović kaže da same hidroelektrane ne mogu pokriti zahtjev potrošnje, te trenutno nije ugrožena proizvodnje struje.
"Elektroprivreda BiH uvijek pravi višak u proizvodnji u odnosu na konzum, samo je problem način na koji se ta struja izvozi. Trenutno nema problema u proizvodnji, ali da bi dotrajale termoelektrane izašle iz pogona, treba praviti zamjenska postrojenja, prije svega velike hidroelektrane i vjetroparkove, a što opet donosi nove izazove pred elektroenergetski sistem države'', kaže Muhamedbegović.
Međutim, da bi se takva postrojenja uopšte priključila prenosna mreža mora biti tehnički spremna.
''Visoki udjel obnovljivih izvora traži adekvatan odgovor - prije svega kroz usluge balansiranja elektroenergetskog sistema. Tu je i potreba za povećavanjem prekograničnih prenosnih kapaciteta BiH. U protivnom u narednim godinama bi moglo doći do problema", zaključuje Muhamedbegović.
