Bivši glavni ekonomista Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Oliver Blanchard zagovarao je još 2010. godine ideju izmjene razine ciljane inflacije. Umjesto dva, predlagao je četiri posto. Oživljavanje ideje primjetno je i u današnje vrijeme visokoinflatornih pritisaka. No, da li bi četiri posto bilo adekvatno i za Bosnu i Hercegovinu?
Blanchard se 2010. s Giovannijem Dell’Aricciaom i Paolom Maurom zalagao za ciljanu inflaciju od četiri posto. Središnje banke su većinski odbacivale tu ideju. Kao glavni argument korišteno je "gubljenje vjerodostojnosti."
Ne postoje argumenti da bi podizanje ciljane inflacije u razvijenim zemljama na nivo od četiri posto učinilo kretanje inflacije nestabilnijom, smatra ekonomista Saša Stevanović. "Ne postoji dokaz da će kretanje realnog BDP-a biti lošije ukoliko ciljana stopa inflacije bude četiri umjesto dva posto."
Bloomberg
"Moje je mišljenje da je treba ozbiljno razmatrati u regionu Adrije ili konkretno za BiH", rekao je Stevanović. "Inflacija za tržište kakvo je BiH, tržište u razvoju, između četiri i sedam posto nije negativna pojava, već uobičajena."
Glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez ne vidi mogućnost značajnog odstupanja od modela ciljanja inflacije na dva posto za srednji rok. Naime, centralni bankari su posljednjih više od godinu dana "mučili muku" sa stabilizacijom srednjoročnih inflatornih očekivanja i uvjeravanjem u svoju kredibilnost.
"Povišenje inflatornih ciljeva samo bi dodatno oslabilo percepciju kredibilnosti centralnih banaka u očima investicijske javnosti", ističe Knez. Dodaje da bi podizanje inflatornih ciljeva zahtijevalo značajnije strukturne pomake u potencijalnom gospodarskom rastu. "Npr. promptan i intenzivan tehnološki napredak koji bi omogućio značajno ubrzavanje gospodarskog rasta na period dulji od nekoliko godina."
Fena
"Ne treba sirotinju tjerati da troši i gura ekonomski rast naviše, nego joj dati priliku da ulaže u kolektivne sheme, i investicijama, a ne potrošnjom, gura ekonomski rast", ističe profesor, istraživač, konzultant i rektor Sarajevo School of Science and Technology Vjekoslav Domljan.
"To je ekonomski zdravije i socio-politički prihvatljivije, posebice ako ima puno onih koji ne mogu indeksirati svoja primanja, primjerice penzioneri", dodao je. Dodaje da je preduvjet za ovo uvođenje, odnosno, postojanje financijskih institucija, mehanizma i instrumenata.
Što se tiče BiH, u uvjetima currency boards nije moguće monetarnim vlastima dati odriješene ruke da mogu targetirati nivo cijena ili kamatnih stopa, zaključuje Domljan.
Promjene u pristupu formiranja monetarne politike bi se u trenutnom kontekstu mogle interpretirati kao poraz važeće ekonomske ideje, dodaje Knez i kao takve ustvari dovesti do neželjene nestabilnosti tržišta kapitala, a onda i nestabilnosti financijskih sustava.
.webp){kind=icon}
