U složenom svijetu ekonomije inflacija stoji kao i nužna posljedica rasta i potencijalna prijetnja ekonomskoj stabilnosti. Centralne banke, djelujući kao kormilari svojih ekonomija, koriste moćno sredstvo poznato kao monetarna politika kako bi usmjerile brod kroz te turbulentne vode.
Inflacija, karakterizirana općim rastom cijena, može izjednačiti kupovnu moć potrošača i poremetiti financijska tržišta. Centralne banke igraju ključnu ulogu u održavanju stabilnosti cijena, osiguravajući da inflacija ostane unutar upravljivih granica. To postižu putem monetarne politike, skupa mjera koje utječu na opskrbu novcem, kamatne stope i dostupnost kredita unutar ekonomije. Ciljana inflacija iznosi dva posto.
Monetarna politika: Alati i strategije
Centralne banke imaju arsenal alata na raspolaganju kako bi plovile kroz inflaciju. Osnovno sredstvo je kontrola kamatnih stopa. Prilagodbom referentne kamatne stope, centralne banke mogu utjecati na troškove zaduživanja za banke i potrošače.
Viša stopa može poticati štednju i smanjiti zaduživanje, što može usporiti gospodarsku aktivnost i suzbiti inflaciju. Suprotno tome, smanjenje kamatnih stopa može potaknuti potrošnju i investicije, podupirući ekonomski rast.
Još jedan ključan alat su operacije na otvorenom tržištu, gdje centralne banke kupuju ili prodaju državne vrijednosne papire kako bi utjecale na opskrbu novcem. Kvantitativno popuštanje, nešto nekonvencionalniji pristup, uključuje direktnu kupnju financijskih sredstava kako bi se ubrizgala likvidnost u financijski sustav.
Utjecaj na širu ekonomiju
Odluke centralnih banaka odjekuju kroz cijelu ekonomiju. Hawkish pristup, koji se karakterizira strožom monetarnom politikom za suzbijanje inflacije, može usporiti ekonomski rast, ali i spriječiti pregrijavanje ekonomije. Suprotno tome, dovish pristup, koji se karakterizira nižim kamatnim stopama i prilagodljivom politikom, može potaknuti gospodarsku aktivnost, ali i rizikovati poticanje inflacije.
Centralne banke suočavaju se s delikatnim balansiranjem pri suzbijanju inflacije. Pretjerano stegnuta monetarna politika može ugušiti ekonomski rast, dovodeći do nezaposlenosti i smanjene potrošnje potrošača.
S druge strane, nedostatak kontrole inflacije može izjednačiti kupovnu moć potrošača, destabilizirati financijska tržišta i otežati dugoročna ulaganja.
U današnjem povezanom svijetu, centralne banke moraju također uzeti u obzir globalne faktore. Devizni tečajevi, dinamika trgovine i tokovi kapitala mogu utjecati na domaću inflaciju. Štoviše, kako se ekonomije sve više isprepliću, centralne banke moraju surađivati kako bi osigurale harmoničnu implementaciju politika i izbjegle nesmotrene posljedice.
Centralna banke regije
Centralne banke regije imaju različite primarne ciljeve monetarne politike. Kako su u sastavu Eurosustava, primarni cilj monetarne politike centralnih banaka Slovenije i Hrvatske je stabilnost cijena. Stabilnost cijena je eksplicitno navedena i kao primarni cilj monetarne politike u slučajevima centralnih banaka Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije.
U slučaju BiH i Crne Gore, stabilnost cijena nije primarni cilj monetarne politike. U našem slučaju, očuvanje fiksnog deviznog kursa prema euru je primarni cilj. U slučaju CBCG, to je očuvanje financijske stabilnosti.
Bloomberg
U slučaju Kosova, primarni cilj je očuvanje stabilnog financijskog sustava, dok je dodatni cilj monetarne politike, subordiniran primarnom, postizanje i održavanje stabilnosti domaćih cijena. Kao i u slučaju Crne Gore, zvanično platežno sredstvo na Kosovu je euro.
U skladu s primarnim ciljevima, definiranim zakonom, ili čak i Ustavom, centralne banke imaju na raspolaganju različite instrumente za postizanje primarnih ciljeva. Od instrumenata monetarne politike, CBBiH na raspolaganju ima samo obveznu rezervu (obuhvatnost osnovice za obračun, visinu stope i visinu naknade).
Obvezna rezerva nije instrument kojim se, u trenutnim okolnostima, može utjecati na nivo inflacije u zemlji, jer inflacija nije, niti primarno, niti u značajnoj mjeri, posljedica pretjerane privatne potrošnje, uslijed percepcije rasta blagostanja.
Centralna banka Bosne i Hercegovine
"Zbog niza faktora, bit će vrlo teško izboriti se sa stalnom i nelagodno visokom inflacijom u regiji", priopćili su nam iz Centralne banke BiH (CBBiH). Efekt visoke baze za usporedbu uzrokovat će usporavanje rasta inflacije u regiji tijekom 2023. godine.
I smirivanje cijena na međunarodnim tržištima energenata i hrane će biti dodatni impuls za snižavanje inflacije u narednom periodu. Međutim, značajan broj faktora koji trenutno utječu na inflaciju su strukturni i na njih monetarna politika gotovo da nema utjecaja.
Potpuno usklađivanje stope naknade koju CBBiH plaća na sredstva koja komercijalne banke drže na računima rezervi, s referentnom stopom ECB-a, u trenutnim okolnostima, ne bi snizilo domaću inflaciju. Stopa naknade nije referentna stopa i njome se teško, ako ikako, može utjecati na visinu kamatnih stopa u zemlji s fiksnim deviznim kursom.
"Kamatne stope u BiH formiraju se slobodno na tržištu, a CBBiH nema mogućnost direktnog utjecaja bilo na ponudu, bilo na potražnju za likvidnim sredstvima na međubankarskom tržištu", dodali su. U aranžmanu valutnog odbora, politike trebaju biti, u najvećoj mogućoj mjeri, usklađene s onim centralne banke sidrene valute.
Stoga CBBiH ostaje opredijeljena usklađivanju politike naknada na sredstva na računima rezervi banaka s politikom referentnih stopa ECB-a u trendu, ali ne, nužno, i nivoima. Trenutno, stopa naknade na osnovicu iz obvezne rezerve u KM u CBBiH iznosi 25 bp, na osnovicu iz obvezne rezerve u stranim valutama (uključujući i KM indeksiranu u eurima) iznosi 10 bp, a na višak iznad obvezne rezerve je 0 posto.
Centralna banka BiH
Od početka srpnja, naknada na sredstva koja banke drže na računima kod CBBiH će biti dodatno uvećana do nivoa od 50 bp na obveznu rezervu iz osnovice u KM, i 30 bp na obveznu rezervu iz osnovice u KM, koja je indeksirana u euro, i osnovice u stranim valutama.
Dva su razloga zbog kojih usklađivanje s politikom ECB-a, trenutno, nije dinamičnije. Prvi je značajna razlika u okviru politike obvezne rezerve CBBiH i ECB-a, a koja proističe iz primarnog cilja monetarne politike ovih centralnih banaka, navode i
Drugi razlog je što, trenutno, CBBiH ne vidi sistematičnu reakciju domaćih banaka na povećanje stope naknade na sredstva na računu rezervi kod CBBiH, u smislu rasta kamatnih stopa na depozite.
U trenutnim okolnostima, povećanje stope naknade bi samo značilo više isplaćene naknade komercijalnim bankama, koje su i prošle godine zabilježile rekordne profite, ali ne nužno i rast domaćih depozitnih kamatnih stopa, dodali su.
Potencijalni rast kamatnih stopa na kredite, i na postojeće s varijabilnom kamatnom stopom i novoodobrene, trenutno je ograničen i visinom realnog raspoloživog dohotka, ali i relativno niskim kreditnim rastom za zemlju na našem nivou razvoja.
Monetarni majstori
Centralne banke su čuvari ekonomske stabilnosti, korištenjem monetarne politike kao dirigentske palice. Delikatni zadatak suzbijanja inflacije zahtijeva duboko razumijevanje ekonomskih nijansi, sposobnost interpretacije podataka i svijest o globalnim trendovima.
Dok se ekonomije razvijaju, centralne banke ostaju na čelu, prilagođavajući svoje strategije kako bi potaknule rast i istodobno odbile prijetnju nekontrolirane inflacije.
.webp){kind=icon}
