Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH nije zadovoljno usvojenim amandmanom koji je odredio proračun za poljoprivredu. Naime, njihove zamjerke se odnose na uvećanje proračuna za poljoprivredu za četiri umjesto obećanih 42 milijuna KM. Ovakav potez smatraju šamarom svim poljoprivrednicima.
Navode da u najtežoj godini nakon rata, usred inflacije i rasta cijena, Zastupnički dom Parlamenta FBiH nije ispoštovao zakon prema kojem izdvajanja za poljoprivredu treba da iznose najmanje tri posto od ukupnog proračuna.
Iz Udruženja preciziraju da u proračunu za 2023. podrška za poljoprivrednike iznosi 2,44 posto, što je manje nego prošle godine kad je iznosila 3,2 posto.
Dodali su da je nova većina obećavala da će biti bolje, no smatraju da možda hoće biti bolje njihovim zastupnicima i budućim ministrima, ali sudeći po ishodu jučerašnjeg glasanja, poljoprivrednicima će biti sve gore.
Pročitajte: Proizvodnja pšenice u FBiH manja za 7,3 posto
Tvrde da će takav odnos prema poljoprivredi dovesti do neminovnog pada proizvodnje i izazvati rast cijena poljoprivrednih proizvoda.
Poljoprivrednici će o svojim daljnjim koracima obavijestiti javnost u narednom periodu, poručuju u priopćenju iz Udruženja.
Suša iz 2022. godine izazvala je ogromnu štetu u bh. poljoprivredi, a posebno kada je riječ o kukuruzu i silažnom kukuruzu. Dobrim dijelom se odrazila i na urod povrća i voća i sve one kulture koje nisu imale navodnjavanje i zasjenu.
Bosna i Hercegovina se u posljednjim desetljećima suočava s teškim sezonama koje su uzrokovane sušama. Klimatske projekcije predviđaju da će se pojava ovakvih događaja kao posljedica klimatskih promjena intenzivirati u predstojećim desetljećima.
Pročitajte: Duža sušna razdoblja dolaze, poljoprivreda ispašta bez sustava
Ranije je profesor na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu Vjekoslav Selak kazao za Bloomberg Adriju da BiH ima vrlo malo površina koje imaju pristup vodi, koje se navodnjavaju, te smo među posljednjima u svijetu. Ako godina ima kiša, ako ima padalina, onda imamo zadovoljene uvjete za usjeve.
"Nemamo površine koje se navodnjavaju. Sustav kap po kap je razvijen u Europi, sustav koji ne rasipa vodu. To traži ulaganja, investicije, ulogu države i razumijevanje", istakao je Selak.