Poljoprivredna proizvodnja u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2022. bila je pod uticajem nepovoljnih vremenskih uslova, kao i redukovane primjene mineralnih đubriva.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo izjavio je da je suša izazvala ogromnu štetu u bh. poljoprivredi, a posebno kada je riječ o kukuruzu i silažnom kukuruzu. Dobrim dijelom se odrazila i na urod povrća i sve one kulture koje nisu imale navodnjavanje i zasjenu.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u 2022. godini u FBiH proizvodnja kukuruza-zrno iznosila je 173.232 tona, što je manje za 18,2 posto u odnosu na 2021. Smanjenje proizvodnje od 18,3 posto zabilježeno je i kada je riječ o soji, dok je s druge strane proizvodnja duhana veća za osam posto.
U prošloj godini u FBiH je proizvedeno 190.329 tona krompira, što je za 6,5 posto više u poređenju s godinom ranije. Najveći rast od 15,7 posto zabilježen je u proizvodnji bijelog luka kojeg je u prošloj godini proizvedeno 3.899 tona. Proizvodnja graha veća je za 7,8 posto, mrkve za 8,2 posto, a kupusa za 3,7 posto.
S druge strane, pad je zabilježen u proizvodnji crnog luka, graška, paradajza i paprike.
U proizvodnji stočnog krmnog bilja zabilježeno je povećanje kod proizvodnje djeteline za 1,5 posto, lucerke za 6,6 posto, te smanjenje proizvodnje kukuruza za krmu za 6,5 posto i travno-djetelinskih smjesa za 7,7 posto u poređenju sa 2021.
Kada je riječ o voću, ukupno je proizvedeno 50.935 tona jabuka, što je u poređenju s 2021. više za 21,2 posto, krušaka 15.241 tona ili 47,5 posto više u poređenju s 2021. godinom, dok je proizvodnja šljiva porasla za 55,6 posto te je ukupno proizvedeno 53.146 tona.
Povećanje proizvodnje je zabilježeno i kod oraha i badema i to za 17,8, odnosno 6,9 posto. S druge strane, proizvodnja breskvi je manja za 5,6 posto te je ukupno proizvedeno 5.339 tona.
Ukupna proizvodnja grožđa veća je za 17 posto u odnosu na 2021. godinu te je u prošloj godini ukupan prinos iznosio 47.530 tona.
Ni vremenske prilike početkom 2023. ne idu na ruku poljoprivrednicima. Bićo kaže kako je to poljoprivrednicima uzrokovalo mnoge probleme.
Ni 2023. nije počela dobro
Problem je posebno izražen kod pčelara, jer postoji mogućnost da se pčele smrznu dok ih vremenske prilike vuku iz košnica.
Prema njegovim riječima, i uzgajivači žitarica imaju problema sa štetočinama, jer napadaju biljke koje sada niču, poput pšenice i drugih kultura zasijanih na jesen. Dodao je da ne postoji mogućnost da u ovo doba godine zaštite biljke koje uveliko bujaju, što će se posebno osjetiti na proljeće, jer ovakvo vrijeme ne pogoduje ničemu i moglo bi vrlo loše uticati na proljetnu sjetvu.
"Lako se može desiti da strada i voćarstvo, jer bi voćarske biljke mogle početi pupati, da bi ih potom uništio prvi rani mraz", kaže Bićo.
Iako je rano govoriti o konkretnim štetama, Bićo upozorava da možemo očekivati umanjene prinose.
.webp){kind=icon}
