Vlasti u Bosni i Hercegovini nisu poduzele nikakve mjere s ciljem pomoći građanima uslijed rastuće inflacije. U oktobru, inflacija je dosegla rekordnih 17,4 posto.
Ekonomisti su još od početka godine upozoravali na posljedie neaktivnosti vlasti, te su i predlagali određene mjere.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić navodi da je još početkom godine upozorio da će Federacija BiH napraviti historijsku grešku ako dio rasta prikupljenih poreza, zbog inflacije, ne vrati privredi i radnicima kroz niže poreze i doprinose, kako bi se zadržao nivo bruto plate, a povećala neto plata. Hadžić je zajedno s ekonomskim analitičarem Admirom Čavalićem upozorio da ukoliko ne dođe do rasterećenja poslovanja i većih neto, a istih bruto plata, možemo očekivati spiralni rast izdataka za plate, koji će dalje dovesti do još većeg rasta cijena - inflacije.
Porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar-oktobar 2022. godine uplatili su 5.260.543.020 KM javnih prihoda, što je u odnosu isti period 2021. godine više za 692.115.044. Prihodi od indirektnih poreza u prvih 11 mjeseci iznosili su devet milijardi i 76 miliona KM i veći su za milijardu i 412 miliona KM ili 18,43 posto u odnosu na isti period 2021. godine, kada su iznosili sedam milijardi i 664 miliona KM, saopćila je Uprava za indirektno oporezivanje BiH.
''Posljednji statistički podaci su to nažalost potvrdili. Rast cijena je doveo do značajnijeg rasta troškova plata, što je opet bio razlog za dodatno podizanje cijena'', navodi Hadžić.
Ističe da koliko želimo usporiti ova inflatorna kretanja, koja kao rak razaraju naše društvo i ekonomiju, potrebno je hitno provesti reformu poreskog sistema, jer novca za takvu reformu ima.
''Kao što sam više puta od početka godine upozorio, što budemo duže čekali, kasnije će biti sve bolnije i teže provesti neophodne mjere'', zaključuje Hadžić.
Analitičari Bloomberg Adrije vide prekretnicu u četvrtom tromjesečju 2022. i prvom tromjesečju 2023, s ozbiljnim usporavanjem inflatornih pritisaka koje se događa u drugom dijelu 2023. godine.
Među glavnim pokretačima ovakvih promjena navode bazne učinke, utjecaj porasta kamatnih stopa monetarne politike, omekšavanje cijena hrane i energije i prigušena potražnja. Jedina ozbiljna nepoznanica za sljedeću godinu, međutim, ostaje geopolitička neizvjesnost, koja može znatno promijeniti stvarni ishod inflacije u godini pred nama i kasnije.