Zabrane izvoza šumskih sortimenata nisu ni najbolja niti dugoročna rješenja kada je riječ o eksploataciji i najefikasnijem korištenju šumskih sortimenata, rečeno je na okruglom stolu ''Kvalitativno i kvantitativno iskorištavanje drvnih sortimenata i potrebe za kadrom u drvnoj industriji''.
Organizatori okruglog stola su Udruženje poslodavaca u FBiH, Mašinski i Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu.
Zaključeno je da je nužno raditi na sistemskim i trajnim rješenjima. Ta rješenja mogu biti takse na izvoz šumskih sortimenata, utvđivanje kvota za izvoz šumskih sortimenata ili nešto treće što će doprinijeti efikasnijem korištenju jednog od najznačajnijih resursa BiH, a to je šuma. Također je istaknuto da je potrebno raditi na ukidanju i smanjenju fiskalnih i parafiskalnih nameta po ovom osnovu.
Predstavnici Udruženja poslodavaca u FBiH zajedno s predstavnicima akademske zajednice i preduzećima koja se bave eksploatacijom šume i drvopreradom pokrenut će aktivnosti na standardizaciji šumskih drvnih sortimenata i doradi propisa.
''Na okruglom stolu smo zajedno s predstavnicima akademske zajednice i preduzeća koja se bave eksploatacijom i preradom drveta usaglasili da postoji potreba zajedničkog rada kako bismo počeli sistemsko rješavanje brojnih otvorenih pitanja šumarstva i drvne industrije'', kazao je Adnan Smailbegović, predsjednik UPFBiH.
Dogovoreno je formiranje radnih grupa koje će usaglasiti rješenja koja će ponuditi institucijama vlasti. Cilj je da predstavnici vlasti donesu odgovarajuća strateška i zakonska rješenja i dorade propise, što bi osiguralo bolje upravljanje šumskim bogatstvom i eksploatacijom drveta. Potrebno je, također, raditi na unapređenju tehnologije za korištenje i obradu drveta, ulagati u obrazovanje kadrova – što bi sve skupa rezultiralo boljom zaštitom šuma i istovremenim razvojem drvne industrije u BiH. Dakle, važna pitanja su sirovina, tehnologija i kadrovi.
Prof. dr. Jusuf Musić sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u uvodnom izlaganju je ukazao na značaj standardizacije šumskih drvnih sortimenata.
''U BiH su još uvijek na snazi JUS standardi bivše Jugoslavije, ali se ni oni ne primjenjuju, naročito u segmentu tzv. pilanskih trupaca, koji su kod nas u BiH najzastupljeniji'', kazao je Musić.
S obzirom na to da su JUS standardi zastarjeli, trebali bi se primjenjivati BAS EN standardi koji ostavljaju značajan prostor za racionalizaciju proizvodnje drveta.
Iako je drvna industrija jedan od najbrže rastućih sektora u BiH, ona još uvijek nije prepoznata kao strateški važna industrija.
''Za razliku od BiH, gdje drvo iz šume ide direktno za ogrjev, u razvijenim zemljama je sistem da se ono najprije pošalje u industriju, zatim prerađuje i tek na kraju služi kao energent'', kazao je prof. dr. Murćo Obućina s Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.