.webp){kind=icon}
U Bosni i Hercegovini oko 98 posto privatnih kompanija su mala i srednja preduzeća, koja generiraju oko 70 posto svih radnih mjesta u zemlji.
U Federaciji BiH u prošloj godini u MSP sektoru djelovale su 24.052 kompanije, koje su upošljavale 205.011 ljudi, a u Republici Srpskoj 8.267, koje su upošljavale 137.336 osoba.
Prema informaciji Federalnog ministarstva razvoja, obrta i poduzetništva u Federaciji BiH je prošle godine došlo do rasta broja zaposlenih u MSP sektoru, gdje broj zaposlenih dostiže maksimum od 205.011 zaposlenih u 24.052 mala i srednja preduzeća. U protekloj godini evidentiran je rast broja MSP-a za 4,5 posto u odnosu na 2019. godinu, dok je broj zaposlenih povećan za 3,97 posto. Prema strukturi prednjače mikro subjekti - 15.832, zatim mali subjekti - 6.466, a najmanji broj je srednje kategoriziranih subjekata - 1.754. Kada je riječ o broju zaposlenih, najveći broj je u srednje kategoriziranim subjektima, ukupno 109.643, zatim u malim preduzećima - 66.749, dok je najmanji broj u mikro subjektima - 28.619.
Analiza MSP sektora u FBiH po oblastima djelatnosti evidentno pokazuje, na osnovu ostvarenog prihoda, neto dobiti, bruto dodane vrijednosti i broja zaposlenih, da je dominantno područje trgovine na veliko i malo. Također, podaci o poslovanju prerađivačke industrije za mala i srednja preduzeća, prema sektorima poslovanja, pokazuju dominaciju metalske, prehrambene i drvne industrije, iza kojih slijedi oblast proizvodnje proizvoda od gume i plastičnih masa. Računarsko programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima su među prvih pet oblasti prema pokazateljima konsolidovane dobiti, prihodima od izvoza i bruto dodanoj vrijednosti uz stalni rast. MSP-i u prerađivačkoj industriji ostvaruju 35 posto prihoda od izvoza.
Na osnovu analize i statistički obrađenih podataka vidljivo je da u posljednje tri godine, s izuzetkom 2020. godine, sektor malih i srednjih preduzeća u Federaciji BiH karakterizira pozitivan trend rasta. Također, analiza pokazuje da su privredna društva u MSP sektoru generisala 62,79 posto ukupnog broja zaposlenih.
''Bitno je kazati je u posljednje tri godine ovaj sektor zabilježio rast prihoda za 14,13 posto, kao i rashoda za 12,7 posto. Kao posljedica globalne pandemije u 2020. godini zabilježen je pad ukupnih prihoda, odnosno rashoda za 6,84 posto u odnosu na 2019. godinu'', rekao je Amir Zukić, ministar razvoja, obrta i poduzetništva FBiH tokom predstavljanja izvještaja.
Dodao je da ukupan prihod od izvoza ostvaren u 2021. godini iznosi 4.276.546.237 KM, odnosno 15,59 posto od ukupnog prihoda MSP. U prošloj godini ukupni prihodi su porasli za 22,51 posto u odnosu na 2020. U ukupnoj strukturi prihoda mikro subjekti učestvuju sa 5,15 posto, mali subjekti sa 28,66 posto, dok srednja preduzeća ostvaruju učešće od 66,19 posto u ukupno ostvarenom prihodu.
U RS u 2021. godini djelovalo je 7.840 malih i 427 srednjih preduzeća koja su ostvarila ukupan promet od 18,3 milijarde KM, što je znatno povećanje u odnosu na 2019. godinu, kada je ukupan promet iznosio 16,7 milijardi KM. Stopa profitabilnosti malih preduzeća je iznosila 16,8 posto, a srednjih 13,8 posto. Dodata vrijednost po zaposlenom u malim preduzećima iznosila je 33.711 KM, a u srednjim 34.570 KM.
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, za Bloomberg Adriju je kazao da su MSP-i generator razvoja FBiH te da godinama povećavaju izvoz i dio su globalnih lanaca dobavljača.
''Najveći broj naših kompanija iz industrije namještaja i automobilske industrije spada u kategoriju malih i srednjih preduzeća'', kazao je Jašasrpahić.
Međutim, kako ističe, MSP-ima je potrebna i posebna podrška kako od PKFBiH tako i nadležnih institucija i ministarstava u vidu poticaja koji se, prema njegovim riječima, uspješno realizira u FBiH. Također, s ciljem promocije MSP sektora, PKFBiH je postala članica Međunarodne asocijacije za MSP sa sjedištem u Bahreinu, koja malim i srednjim preuzećima omogućava dobivanje inofrmacija o međunarodnim projektima na koje mogu aplicirati, kao i uspostavljanju saradnje s drugim kompanijama u oblastima u kojim posluju.
Elvir Čizmić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, za Bloomberg Adria TV kazao je da je nivo zastupljenosti MSP-a u ekonomiji BiH na nivou Evropske unije, gdje također dominiraju mala i srednja preduzeća.
Međutim, naša zemlja nije razvila adekvatne legislativne, regulatorne, tehničke i finansijske mjere podrške ovoj skupini poduzeća. Također, MSP-i u BiH posluju u izrazito nepovoljnom poslovnom ambijentu, a nedostatak strateškog usmjerenja i koordinacije je posebno došao do izražaja u vrijeme pandemije izazvane koronavirusom. Vidljivo je da su reakcije u mnogim oblastima bile nedostatne i prilično zakasnjele, nisu obuhvatile sve korisnike, odnosno nisu bile pravilno distribuirane.
Usporavanje ekonomije
''Neophodno je skratiti, pojednostaviti i digitalizirati procedure osnivanja doo i obrta, te uvesti poreske olakšice za kompanije koje već posluju'', kazao je Čizmć.
Govoreći o projekcijama za ovu godinu, Čizmić je istaknuo da će prihodi MSP-a u BiH sigurno porasti, jer inflacija utječe na cijene, ali s druge strane pravi pritisak i na troškove.
''Bitno je istaći da ukupni prihodi rastu brže od troškova, tako da možemo očekivati blagi porast konsolidovane dobiti tokom ove godine. Naravno, ovakvi rezultati su mogući uz izbjegavanje dodatnih kriza, koje bi mogle uticati na privredni rast'', pojasnio je Čizmić.
Analitičari Bloomberg Adrije ističu da će MSP u Adria regiji narednih godina pratiti sudbina širih ekonomskih kretanja u zemljama regije, što za Bosnu i Hercegovinu znači naglo usporavanje sljedeće godine.
"Ekonomska aktivnost u 2023. vjerovatno će pasti u blagu recesiju u Sloveniji i Hrvatskoj, dok će u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji ekonomski rast naglo usporiti. U 2024. godini vidimo blagi ekonomski oporavak zbog ublažavanja borbe protiv inflacije i očekivanja boljih investicijskih izgleda", očekuje naš analitički tim.
Jašasrpahić navodi da trenutna globalna kriza može biti i šansa za MSP sektor u BiH.
''Tokom pandemije došlo je do pomjeranja globalnih lanaca snabdijevanja. Globalni dobavljači su se počeli odmicati s Dalekog istoka, te su nove partnere počeli tražiti bliže Evropskoj uniji, kada su i naše kompanije počele dobijati više zahtjeva za saradanju i bolje poslove'', kaže Jašarspahić.
Dodaje da, iako se izvozno orijentirane kompanije iz oblasti drvne, metalne i automobilske industrije suočavaju s rastom cijena repromaterijala i energenata, ipak uspijevaju da se nose s ovim izazovima na inozemnom tržištu.
