.webp){kind=icon}
Zbog loše hidrološke situacije i potrebe da uvozi električnu energiju, Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) završiće ovu godinu s gubitkom. Slijedi poskupljenje struje za privredu, dok će se domaćinstva podsticati na štednju, potvrdio je za Bloomberg Adriju ministar energetike i rudarstva u Vladi Republike Srpske Petar Đokić.
Đokić pojašnjava da je u ovoj godini već potrošeno više od 70 miliona KM na uvoz električne energije, a jedan od glavnih razloga bilo je neplansko iskakanje Termoelektrane Ugljevik s mreže, čak 24 puta u ovoj godini.
"To su bili jako veliki troškovi. Morali smo kupovati energiju, u nekim trenucima plaćati i po 500 evra po megavat satu, a isporučivali smo je potrošačima po cijenama koje su nekoliko desetina puta manje", kaže Đokić.
Podsjeća da su cijene električne energije na tržištu trenutno od 130 do 180 evra po megavat satu, ali i da se u danu to mijenja. "Prije 20 dana cijena je bila viša od 400 evra, a u nekim mometima u ovoj godini dolazila je i do 1.000 evra", dodaje.
Kada je povoljna hidrologija i normalan režim rada termoelektrana, Republika Srpska može da proizvede oko 35 odsto više električne energije nego što joj treba. Međutim, u ovoj godini to nije slučaj.
"U ovoj godini to nismo mogli ostvariti jer imamo već dvije sušne godine i to je složen, a negativan uticaj na nas, naročito u ovoj godini kada je cijena električne energije jako porasla", ističe Đokić.
Zbog svega, izvjesno je da će Elektroprivreda RS godinu završiti u gubitku.
"Elektroprivreda neće moći imati finansijski pozitivnu 2022. godinu, ona mora imati gubitak. Ja ne vjerujem da se u iduća tri mjeseca situacija može drastično promijeniti, da imamo poboljšanju hidrologiju, uvećanu proizvodnju, a smanjenu potrošnju, pa da tu negdje izbalansiramo", navodi Đokić.
Bloomberg
Rast cijena struje za privredu
Ministar ističe da je Vlada Republike Srpske odlučna da zadrži trenutnu politiku cijena, odnosno da RS i dalje ima najniže cijene električne enrgije u regionu.
"Moguće je da će doći do promjene cijena za privredu i to se naprosto ne može izbjeći. Narednih nedjelja imaćemo intenzivne razgovore s privrednicima koji već znaju za mogućnost rasta cijena, oni to razumiju, ali moramo sjesti da sve usaglasimo. Ne možemo opteretiti privredu više nego što ona može da podnese, ali moramo voditi računa da imamo energetski sistem koji će biti u stanju da proizvodi dovoljno električne energije i za potrebe privrede i za domaćinstva", kaže Đokić.
Ističe da će s privrednicima vidjeti kako će se odrediti povećanje cijene, da li po pragovima potrošnje, djelatnostima ili na drugi način, ali i dodaje da će težiti tome da rast cijena struje ne dovede kompanje u otežano poslovanje.
Program mjera energetske efikasnosti, odnosno program štednje električne energije izradila je ERS, ali on još nije usvojen u Vladi.
"U pripremi je, moramo voditi računa šta možemo da učinimo po tom pitanju, a šta nisu nadležnosti Vlade. U svakom slučaju, moramo približiti građanima potrebu za uštedama energije, za racionalnim korištenjem energije. Kod nas ima dosta neracionalnog korištenja zato što mnogi smatraju da se energija dobija bez troškova, a koji su realno ogromni", naglašava Đokić.
Cijena električne energije za domaćinstva ne može biti mijenjana, dodaje Đokić i ističe da je protiv toga, ali da treba štedjeti i na taj način umanjiti pritisak na Elektroprivredu kako bi imala višak struje koji bi prodala na stranom tržištu.
Petar Đokić (SET)
Proizvodna preduzeća imaju višak radnika
Što se tiče reforme proizvodnih preduzeća ERS, koja je predviđena Programom ekonomskih reformi, Đokić kaže da će u narednih mjesec dana izabrati konsultanta koji će s Vladom i ERS raditi na restrukturisanju i reorganizovanju preduzeća.
"To je neophodan proces i kasnimo s njim. Trenutno ne možemo govoriti koliki je višak radnika u tim preduzećima, dok ne uradimo program, ali sigurno je da viškova ima u svim proizvodnim preduzećima. Moramo preduzeti odlučne mjere da to smanjimo, to nije održivo za sistem. U distributivnim preduzećima je takođe bio višak i on je smanjen kroz program otpremnina i prirodnim odlivom i ta reforma je završena", ističe Đokić.
Žal za HE Buk bijela, ali ponos zbog ugovorenih investicija
S obzirom na to da se nalazi na kraju mandata u aktuelnom sazivu Vlade, Đokić žali što određene projekte nije uspio da dovede u višu fazu, a kao primjer izdvaja hidroelektranu Buk bijela.
"Taj projekat smo pokrenuli, ali on se konstantno usporava. Takođe, još su komplikovane administrativne procedure, kao npr. za ekološke dozvole. Žao mi je što u dinamici nismo postigli viši nivo, ali sam ponosan da zaključujemo mandat Vlade s ugovorenim projektima u sektoru energetike u vrijednosti preko 2,2 milijarde KM, s pripremom da već u martu možemo govoriti o još jednoj milijardi KM. To je veliki napredak u obimu investicija", zaključuje Đokić.
