.webp){kind=icon}
Znatan udio u BDP-u i javnoj potrošnji svake države čine javne nabavke, stoga je efikasno i transparentno provođenje izrazito bitno za tržište. U ukupnom nominalnom BDP-u Bosne i Hercegovine za 2021. godinu udio javnih nabavki iznosio je 7,51 posto, što predstavlja smanjenje u odnosu na 2020. godinu, kada je iznosio 8,05 posto. Uloga javnih nabavki je upravo zaštita ekonomije, jer su nabavke ključni instrument za razvoj jedinstvenog tržišta te njegovog rasta i razvoja.
Prema podacima Agencije za javne nabavke, u prijedlogu Godišnjeg izvještaja o dodijeljenim ugovorima u postupcima javnih nabavki tokom prošle godine, a koji još uvijek nisu usvojila nadležna tijela, ukupna vrijednost dodijeljenih ugovora iznosila je 2.803.956.860,08 KM.
U odnosu na 2020. godinu, primjetan je blagi porast ukupne vrijednosti dodijeljenih ugovora, kada je ta brojka iznosila 2.771.519.929,87 KM. Ipak, ukupna vrijednost u 2019. godini bila je veća i iznosila je 2.844.273.295,98 KM.
Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u BiH kaže kako bi javne nabavke trebale biti najzaštićeniji sistem u državi, jer po definiciji trebaju da služe nabavci najkvalitetnijih radova, robe i usluga po najnižim cijenama. Međutim, zbog prevelikog prostora za korupciju, naše društvo dobija robu, radove i usluge najnižeg kvaliteta, a po najvišim mogućim cijenama.
"Javne nabavke mogu imati utjecaj na tržište mimo pukih količina kupljene robe i usluga: kroz javne politike nabavke javni sektor može utjecati na strukturu tržišta i podsticaje firmama da se dugoročno manje ili više takmiče, zbog čega se politika nabavke može koristiti za oblikovanje dugoročnih efekata na konkurenciju u različitim sektorima", kaže Ožegović za Bloomberg Adriju.
Dodaje kako je vrlo važno zaštititi sam proces, naročito u tranzicionim ekonomijama kakva je BiH.
Damjan Ožegović / Licencirana fotografija
Neefikasan sistem provođenja javnih nabavki negativno utječe na ekonomiju, jer nedovoljno poštivanje Zakona o javnim nabavkama i nedostatak konkurencije štete tržištu, smatra Aleksandar Draganić, stručnjak za javne nabavke.
Draganić je u razgovoru za Bloomberg Adriju među glavnim problemima naveo nedostatak malih kompanija među ponuđačima te pojavu jednog ponuđača. Kako kaže, efikasan sistem javnih nabavki je preduslov dobrog poslovnog okruženja.
"Imamo neke firme koje se stalno vrte i dobivaju tendere. U IT sektoru, koje su standardne, u sektoru kancelarijskog namještaja, papira, automobila. I u suštini možemo reći da su cijene tendera mnogo više, jer nema konkurencije", pojašnjava Draganić, koordinator za istraživanja i razvoj politika iz Agencije za razvoj preduzeća Eda.
Činjenica je da se manje kompanije na našem tržištu ne mogu takmičiti s velikim, naročito zbog pojave ponuđača koji je unaprijed predodređen za pobjedu na tenderu.
"Radi se o poslu koji provodi svaka javna institucija. Ja bih ga nazvao lubrikantom za ekonomiju, ako je on neefikasan, onda dolazimo u situaciju koju već imamo u velikom broju slučajeva, da pojedini tenderi za izgradnju određenih infrastrukturnih projekta kasne, a to sve negativno utječe na ekonomski sistem", smatra Draganić.
Depositphotos
Javne nabavke su područje u kojem dolazi do ekonomske i pravne interakcije javnog i privatnog sektora. Ove godine usaglašen je tekst izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama, što je bio ključni zahtjev koji je kroz 14 prioriteta pred BiH postavila Evropska unija. Usvajanje zakona predstavlja kraj dugog procesa koji je započet u novembru 2017. godine.
Agencija za javne nabavke BiH, prema neslužbenim podacima, podnijela je 51 zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je za dva slučaja imala osnovanu sumnju da je počinjeno kazneno djelo te je predmete dostavila tužilaštvima na nadležnost, rečeno je iz Agencije za Bloomberg Adriju.
"Cilj praćenja postupka javnih nabavki je utvrđivanje stanja u sustavu javnih nabavki, s aspekta identificiranja nepravilnosti koje se ponavljaju od ugovornih organa, te poduzimanja mjera i aktivnosti Agencije“, rečeno je iz Agencije.
Ožegović smatra da je potrebno još dosta poboljšanja uprkos određenim unapređenjima.
"E-aukcija je zamišljena kao obavezan sistem za snižavanje cijene, međutim često se koristi za međusobne ucjene ponuđača, koji prijeteći umjesto obaranjem cijene do neisplativosti zauzvrat dobijaju priliku na nekom drugom tenderu da po maksimalnoj ponuđenoj vrijednosti učestvuju bez straha od konkurencije", kaže Ožegović.
Iako su procedure konkurentskih postupaka transparentne, problem se krije iza samih procedura, kao što su ograničavanje konkurencije kroz postavljanje uskih uslova za nadmetanje u tenderskoj dokumentaciji te dogovori među ponuđačima i ugovornim organima.
Ključna promjena za unapređenje ovog procesa bilo bi davanje legitimacije, odnosno prava na žalbu nezavisnim trećim licima, kao i uvođenje posebnog inspektorata u okviru Agencije za javne nabavke koji bi imao mnogo šire ovlasti te bi mogao intervenisati u toku tenderske procedure, budući da takva mogućnost ne postoji
Kartelizacija tržišta
Ukupan broj dodijeljenih ugovora u 2021. godini iznosio je 203.701. Od toga 201.542 domaćim ponuđačima, što predstavlja 98,94 posto ukupnog broja svih dodijeljenih ugovora, te stranim 2.159 ili 1,06 posto od ukupnog broja svih dodijeljenih ugovora.
Jedna od odredbi koja se u izmjenama i dopunama zakona može posebno izdvojiti, a značajna je za firme u razvoju - male i srednje, jeste uvođenje obaveze da ugovorni organi svaku nabavku dijele na lotove, tamo gdje je to moguće, a tamo gdje nije moguće moraju obrazložiti razloge, objašnjava Slobodan Golubović, urednik portala Pratimo Tendere.
"Ovom odredbom se značajno otvaraju vrata za konkurenciju i omogućava se malim i srednjim firmama da se lakše kvalifikuju za postupke javnih nabavki", navodi Golubović za Bloomberg Adriju.
Prema njegovim riječima, zbog uništavanja zdrave konkurencije na tržištu dolazimo do momenta da oni koji žele namjestiti tender, nemaju potrebe za zloupotrebama, jer firma s kojom su unaprijed dogovorili posao jednostavno nema konkurenciju i s tog aspekta je "sve po zakonu".
U oblastima u kojima još uvijek postoji konkurencija primjetni su dogovori između ponuđača, takozvana "koluzija", što dalje vodi u kartelizaciju društva.
"Problem jednog ponuđača je zaista toliko veliki da nas može dovesti u situaciju da se obesmisli cijeli sistem javnih nabavki", navodi Golubović.
Slobodan Golubović / Licencirana fotografija
Kako kaže Draganić, ponuđači u BiH okrenuti su domaćem tržištu, međutim jednog dana kada budu dio regionalne priče - konkurencije s korporacijskim firmama, uključujući faktor internacionalizacije poslovanja, međunarodne razmjene i podjele, domaće firme neće imati uspjeha.
"Takav sistem koji favorizuje nekonkurentnost u dugom roku je put u propast u ekonomskom svijetu", navodi on.
