Transparency International u BiH smatra da usaglašeni tekst izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, koji je jučer potvrdio Dom naroda Parlamentarne Skupštine u BiH, neće suštinski unaprijediti borbu protiv korupcije u ovoj oblasti, a što je bio ključni zahtjev koji je kroz 14 prioriteta pred BiH postavila Evropska unija.
''Uprkos određenim unapređenjima koje Zakon o izmjenama i dopunama ZJN donosi, a koje se prevashodno odnose na segment sukoba interesa, koluzije i transparentnosti, neki od ključnih mehanizama za prevenciju i borbu protiv korupcije nisu našli svoje mjesto u tom propisu'', navode iz TI BiH.
Podsjećamo, Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je jučer Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavavkama, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH, a šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler je protekle sedmice razgovarao sa predsjedavajućim Vijeća Zoranom Tegeltijom o konačnom usvajanju zakona. On je tada naglasio kako je njegovo usvajanje od prioritetnog značaja i da bi to trebalo usvojiti prije izbora. Riječ je o prirotetnom zakonu na kojem dugo insistira Evropska unija, kao dio reforme potrebne za eurointegracije.
Transparency International
Kako dalje pojašnjavaju iz TI BiH, nisu unaprijeđeni mehanizmi sankcionisanja prekršilaca zakona, kako u domenu prekršajne, tako i krivične odgovornosti, nisu proširene mogućnosti zaštite javnog interesa od strane nadležnih tijela, nisu otklonjeni politički uticaji na imenovanja i rad članova Ureda za razmatranje žalbi, a dalji razvoj sistema e-nabavki i prateća transparentnost, izmjenama zakona su prolongirani za još godinu dana.
Pored toga, dodaju, nisu ojačani kapaciteti, niti mehanizmi nadzora institucija sistema javnih nabavki u BiH, a što je posebno problematično iz ugla posljednjih amandmana koji su usvojeni u PS BiH i koji će omogućiti ugovornim organima da tokom trajanja ugovora, zbog nepredviđenih okolnosti, povećaju njihovu vrijednost za dodatnih 30 posto bez provođenja novog postupka.
Imajući u vidu brojne zloupotrebe koje se u praksi dešavaju u segmentu realizacije ugovora, kao najnetransparentnijoj fazi ciklusa javnih nabavki, TI u BiH upozorava da bi te izmjene, iako pod okriljem reformi, mogle otvoriti dodatni prostor za korupciju i izvlačenje javnog novca preko privilegovanih kompanija.
''Također, usaglašenim amandmanima godišnji prag za dodjeljivanje ugovora direktnim sporazumima bez javnog nadmetanja, povećava se sa 6.000 na 10.000 KM'', ističe se u saopćenju TI u BiH.
Na taj način se, zaključuju, kroz dugogodišnju proceduru usvajanja ovih izmjena, a posebno kroz amandmane koje su uložili zastupnici u Parlamentu, pod izgovorom provođenja reformi i ispunjavanja prioriteta EU koji navodi da će BiH jačati prevenciju i borbu protiv korupcije u oblasti javnih nabavki i ojačati kapacitete za javne nabavke, došlo do izmjena Zakona koji otvaraju dodatni prostor za korupciju.
Screenshot
Javne nabavke u BiH su okaraketrizirane kao oblast u kojoj je korupcija sistemski razvijena. Prema relevantnim istraživanjima provednim u proteklim godinama, čiji je cilj bio detektirati najveće manjkavosti domaćeg sistema javnih nabavki, zloupotrebe su prisutne u praktično svim fazama postupka, od predtenderske (definiranje kriterija za kvalifikaciju ponuđača i dodjelu ugovora, izbor vrste postupka), preko tenderske (objava obavještenja o javnoj nabavci, prikupljanje i evaluacija ponuda, dodjela ugovora, žalbeni postupak) do posttenderske (realizacija ugovora o javnoj nabavci), odnosno, svim njegovim aspektima, od kriterija za selekciju kandidata i bodovanje ponuda do kontrole realizacije ugovora.
Podaci dobijeni realizacijom projekta ''Da javne nabavke i u BiH postanu javne'' pokazuju da se kroz javne nabavke godišnje ''izgubi'' iznos od 400-500 miliona KM. Tokom pet godina projekta, praćene su 12.214 konkretne javne nabavke, procijenjene vrijednosti od skoro 4,5 milijardi KM.
Rezultati monitoringa postupaka javnih nabavki portala pratimotendere pokazuju zabrinjavajuće, negativne trendove koruptivnosti, diskriminacije i netransparentnosti u provođenju javnih nabavki. Od 20.503 praćenih postupaka, njih 10.207 je označeno kao visokorizične.
.webp){kind=icon}
