.webp){kind=icon}
Danas će se održati vanredna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine o Nacrtu zakona o minimalnoj plati, koji je podnesen još u oktobru prošle godine, međutim do danas nije prihvaćen.
Predloženim dokumentom je predviđeno i da se iznos minimalne plate od 2025. godine utvrđuje na osnovu kretanja indeksa potrošačkih cijena, ukupnog kretanja plata i bruto društvenog proizvoda.
Minimalna plata je tema o kojoj se u Federaciji BiH već dugo raspravlja, a radnike najviše zanima koliko će ova plata iznositi, naročito zbog kontinuiranog rasta cijena životnih potreba. Visina plate bi trebala biti između 700 i 1.000 KM, odnosno 350 i 500 eura.
Vlada FBiH dala je negativno mišljenje na Nacrt zakona, ocijenivši da bi se troškovi poslodavaca znatno povećali i doveli do masovnog otpuštanja, kao i pada izvozne konkurentnosti Federacije.
Pročitajte više: Plate u BiH su posebna priča, ali je učinak inflcije isti
Adis Muhović, direktor Centra za politike i upravljanje iz Sarajeva, gostujući u Bloomberg Adria Startu, kazao je kako efekti povećanja minimalne plate mogu biti dalekosežni.
"Naša preporuka je da se ona regulište sektorski, da radnici pregovaraju s poslodavcima po sektorima, tako da se minimalna nadnica može ustanoviti na osnovu efikasnosti sektora. Licitiranje bilo kojom brojkom u vezi s iznosom plate je veoma opasno. Neki sektor može da ponudi više od nekog drugog", izjavio je on navodeći kako je logično da sindikati idu s maksimalističkim zahtjevima prema javnosti i donosiocima političkih odluka u trenutnoj postavci.
Muhović je objasnio kako povećanje minimalne plate izvan realnog okvira može da našteti onima zbog kojih se određivanje minimalne plate i radi - onima s najmanjim kvalifikacijama.
"Veliki problem je neusvajanje ključnih zakona o doprinosima. Mi treba da dobijemo paket fiskalnih zakona koji će napraviti jednostavna pravila, da svi mogu znati koliko poreza plaćaju i da im ostane više novca od ukupne cijene rada", izjavio je.
