.webp){kind=icon}
U svom novom kvartalnom izvješću o makroekonomskim kretanjima, ekonomisti UniCredita iznose optimističnije prognoze gospodarskog rasta u regiji. Oni očekuju gospodarski rast zemalja Srednje i Istočne Europe od oko 2,6 posto u 2024. i tri posto u 2025., uz nešto brži rast zemalja Zapadnog Balkana.
Dan Bucsa, glavni ekonomist Grupe UniCredit za SIE, ističe kako će komponenta osobne potrošnje predvoditi rast, potpomognuta bržim rastom realnih plaća, rastućim zaduživanjem i državnim transferima.
"Hrvatsko gospodarstvo pod utjecajem je istih pokretača rasta koji omogućuju da hrvatski BDP potencijalno poraste i više od očekivanih 2,5 posto u 2024., dok se u 2025. očekuje ubrzanje rasta, prema prognoziranih 3,5 posto, jer bi sve komponente BDP-a trebale djelovati u istom smjeru", dodaje Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke.
Deficit i javni dug
Ekonomisti UniCredita također ističu kako će javne investicije biti drugi najvažniji pokretač rasta, dok će neto izvoz ove godine usporiti dinamiku BDP-a. Ekonomisti očekuju proračunske deficite manje od tri posto BDP-a za 2024. i 2025. u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Češkoj i Srbiji te deficite veće od pet posto u Mađarskoj, Slovačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj (zemljama pod rizikom prekomjernog deficita), kao i u Turskoj.
Prema izvješću, očekuje se da proeuropske stranke osvoje više od dvije trećine mjesta zemalja SIE u Europskom parlamentu, nakon čega će tražiti važnija mjesta u europskim institucijama i NATO-u. Zamah proširenja u EU se ubrzava, a zemlje Zapadnog Balkana profitirat će u slučaju provođenja reformi. Proces pristupanja EU bi za ovu skupinu zemalja također mogao poslužiti kao nagovještaj povećanja rejtinga.
"Stabilni tokovi kapitala pokrit će deficite u tekućim računima bilance plaćanja s inozemstvom u svim zemljama Srednje i Istočne Europe, osim Bosne i Hercegovine, Rumunjske i Turske, gdje će dodatna sredstva stići od međunarodnih financijskih institucija, vanjskog zaduživanja države te privatnog zaduživanja u inozemstvu", stoji u izvještaju.
Rastemo bolje od prognoza
Na istom su tragu i Bloomberg Adrijini analitičari koji u svojoj analizi ističu kako će hrvatski BDP ove godine porasti za 2,8 posto, a rast će potaknuti dobrim investicijskim profilom i oporavkom vanjske trgovine.
Mjesečni podaci pokazuju da je izvoz u siječnju porastao nakon devet mjeseci pada, što bi moglo značiti da Hrvatska ulazi u oporavak po ovom pokazatelju. Uvoz se također poboljšava, iako je i dalje u padu.
Investicije će rasti zahvaljujući fondovima Europske unije i rastu građevinskog sektora. Iako će biti teško nadmašiti prethodnu turističku sezonu (po broju turista), sporija inflacija mogla bi učiniti turiste spremnijima na potrošnju.
"Za 2025. očekujemo rast od 2,3 posto, a rast će uglavnom biti posljedica nešto veće vanjske potražnje i investicija, dok će domaća potrošnja rasti nešto sporije zbog visoke osnovice i sporijeg rasta plaća", zaključuju BBA analitičari.
