.webp){kind=icon}
Za ekonomije Zapadnog Balkana Svjetska banka očekuje rast od tri posto u 2024., nakon procijenjenog regionalnog ekonomskog rasta od 2,5 posto u 2023. godini. Procjene stručnjaka i ekonomista po državama se ne poklapaju u potpunosti s procjenom Svjetske banke.
"Očekuje se da će ekonomska aktivnost u regiji biti poduprta jačanjem potrošnje s opadanjem inflacijskih pritisaka, postepenim oporavkom u eurozoni, povećanjem javnih ulaganja u infrastrukturne projekte, te rastom prihoda od turizma iako će biti sporiji u odnosu na prethodnu godinu", navodi se u izvještaju Svjetske banke.
Bosna i Hercegovina
Prema posljednjim dostupnim informacijama iz Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Bosne i Hercegovine u trećem kvartalu 2023. godine, u odnosu na treći kvartal prethodne godine, iznosio je 1,9 posto. No, očekivanja za cijelu 2023. i 2024. godinu nisu optimistična.
Ove godine BiH neće dosegnuti ni svoju trenutnu stopu rasta od 2,52 posto", navodi Vjekoslav Domljan, rektor Sarajevo School of Science and Technology (SSST) i redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.
Domljan ističe da BiH neće postići rast od šest do sedam posto BDP-a potrebnih za izlaženje iz zamke srednjeg dohotka i sužavanja jaza, ne spram zemalja visokog dohotka nego spram zemalja višeg srednjeg dohotka. "Stopa rasta BDP-a će iznositi oko jedan do 1,2 posto."
Centralna banka u narednoj godini, uslijed novih informacija o slabljenju vanjske potražnje, ali i perzistentne inflacije koja umanjuje realnu potrošnju domaćinstava, predviđa nešto niži realni ekonomski rast u odnosu na svibanjsku krug projekcija, do nivoa od 2,1 posto.
Prema prvim procjenama, rast ekonomske aktivnosti bi mogao biti intenziviran 2025. godine pri stopi od 3,5 posto.
U izvještaju, Svjetska banka procjenjuje da je ekonomija BiH porasla za 2,2 posto u 2023. godini, što je u skladu i s jesenjim prognozama. Prognoza i za narednu godinu je ostala nepromijenjena u odnosu na izvještaj iz listopada. Svjetska banka očekuje da će BDP BiH porasti za 2,2 posto u 2023. godini.
"Realni rast BDP-a očekuje se da će usporiti na 2,2 posto u 2023. godini, te na 2,8 posto u 2024. godini, kako slabljenje stvarnog raspoloživog dohotka oslabljuje potrošnju domaćinstava, a izvoz se prilagođava znatno nižem rastu u EU", izvijestila je Svjetska banka.
Hrvatska
Unatoč tome što u idućoj godini Hrvatsku neće zahvatiti recesija, sasvim je moguće da će se gospodarski problemi u Europskoj uniji (EU) i eurozoni, a posebice kod naših velikih trgovinskih partnera, poput Njemačke, Italije ili Austrije, odraziti na hrvatsko gospodarstvo.
Onda, koliko bi gospodarski rast mogao iznositi? Prognoze državnih i javnih institucija su nerijetko bolje od očekivanja analitičara, što ni ove godine nije zakazalo.
Dok Vlada proračun temelji na očekivanom rastu od 2,8 posto, Hrvatska narodna banka (HNB) je još optimističnija, pa vjeruje da bi ekspanzija gospodarstva mogla doseći tri posto nakon očekivanih 2,6 posto za ovu godinu. Pritom to obrazlažu "očekivanim oporavkom vanjske potražnje i nastavkom relativno ekspanzivnog usmjerenja fiskalne politike".
Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goran Šaravanja vjeruje da će Hrvatska biti među najbrže rastućim ekonomijama eurozone u 2024. godini, no smatra da će gospodarstvo ipak rasti po malo nižoj stopi no ove godine.
"Kada sagledam rizike za globalnu ekonomiju, svakako oni negativni prevladavaju. Industrijski je sektor u eurozoni načet. Kina, opterećena visokom razinom duga za svoj stupanj razvoja, neće u dogledno vrijeme zabilježiti visoke stope gospodarskog rasta. Otvoreno je pitanje koliko još može rasti američko gospodarstvo sadašnjim stopama", rekao je.
Za malu i otvorenu ekonomiju poput Hrvatske svako kvarenje inozemnog gospodarskog okvira prelit će se na određen način na domaću ekonomiju.
Goran Šaravanja | Zvonimir KUHTIĆ/HINA
"No uvjeren sam da će Hrvatska biti među najbrže rastućim ekonomijama eurozone jer ulazak u eurozonu i šengenski prostor djeluju pozitivno na rast i, premda ne volim previše isticati strukturne fondove EU-a, činjenica je da ulaganja u, primjerice, željezničku infrastrukturu ne samo da smanjuju sezonalnost građevinarstva, već stvaraju uvjete za daljnji rast produktivnosti i unapređuju poslovno okruženje", smatra Šaravanja.
Glavni ekonomist Svjetske banke u Hrvatskoj Josip Funda pak očekuje blago ubrzanje rasta iduće godine nakon ovogodišnjih očekivanih otprilike 2,6 posto. Pritom se djelomično preklapa s očekivanjima HNB-a u smislu vjerovanja u oporavak inozemne potražnje.
Srbija
Nakon realnog rasta BDP-a u 2023. od 2,5 odsto, koji je vođen investicijama i izvozom, Jorgovanka Tabaković, guvernerka Narodne banke Srbije, u narednoj godini očekuje ubrzanje od tri do četiri posto u Srbiji. Poslije toga povratak na pretpandemijsku putanju rasta od oko četiri posto godišnje. Rast BDP-a u narednim godinama bi trebalo da bude vođen domaćom tražnjom, i to prije svega privatnim investicijama i održivim rastom lične potrošnje, izjavila je guvernerka.
Ministarstvo financija za sljedeću godinu predviđa rast od 3,5 posto BDP-a Srbije, koji će biti u potpunosti opredijeljen domaćom tražnjom. Blagi pozitivan doprinos rastu BDP u 2024. godini doći će od državne potrošnje, za koju se nakon pada u 2023. godini od 1,3 posto očekuje rast od 1,5 posto u 2024. godini.
BloombergAdria
Posmatrano s proizvodne strane, u 2024. godini očekuje se povećanje kreirane bruto dodate vrijednosti kod svih privrednih sektora, osim kod poljoprivrede. Industrija će nastaviti rast i tokom 2024. godine uz povećanje od 3,3 posto, prije svega uslijed aktiviranja novih proizvodnih kapaciteta, ali i očekivanog oporavka vanjske tražnje, uz očuvanu stabilnost proizvodnje u elektroenergetskom sektoru.
Bloomberg za Srbiju predviđa rast tri posto BDP-a, što se poklapa s projekcijama MMF-a i Svjetske banke, koja u svojoj prognozi navodi da su stope rasta niže od potencijalnih i da bi Srbija ukoliko sprovede strukturne reforme mogla imati stope rasta od pet ili šest posto.
Slobodan Aćimović, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, očekuje da će Srbija u 2024. godini imati rast između 2,5 i tri posto ako bude dovodila investitore iz raznih krajeva svijeta koji ne proizvode samo za tržište EU.
"Nije poenta samo odakle dolaze investicije, nego za koja tržišta rade. Da li izvoze na ona tržišta koja su već u recesiji pa je samim tim manja tražnja ili ćemo da izvozimo i na nova tržišta", kaže Aćimović.
Prema njegovom mišljenju, BDP treba da bude vođen izvozom i ne može biti baziran samo na domaćoj potrošnji.
Sjeverna Makedonija
Uoči nove godine, koja će u Makedoniji biti izborna, a za koju su već najavljene takozvane antikrizne mjere, domaće gospodarstvo očekuje nešto bolje rezultate nego ove godine. To će se odraziti na povećani rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), koji će inače biti veći samo u postocima.
Analitičari koje smo konzultirali očekuju rast ukupnog gospodarstva u Makedoniji iduće godine od oko dva posto, što je pesimističnije od očekivanja Vlade koja je u proračunu predvidjela rast BDP-a od 3,4 posto.
"Očekuje se da će iduća godina biti nešto bolja od 2023. Inflacija će nastaviti usporavati – naša najnovija projekcija je da će za cijelu godinu iznositi 5 posto, što je znatno niže od ovogodišnjih 10 posto", kaže Branimir Jovanović, profesor na Bečkom institutu. "Naša posljednja projekcija je da će gospodarski rast biti 2 posto, što je nešto bolje od ovogodišnjeg rasta od 1,5 posto."
Jovanović kaže da će tome pridonijeti najnoviji antikrizni paket Vlade koji će, uz sve slabosti, kako kaže, ipak ubrizgati novac u gospodarstvo, što će imati pozitivne učinke.
Ali kako godina bude prolazila, a nakon izbora, ti će efekti slabiti. Nakon što isteknu protukrizne mjere i uspori rast plaća, očekuje se usporavanje gospodarske aktivnosti. Jovanović smatra da će glavni čimbenik rizika iduće godine, kao i prethodne dvije, biti geopolitička situacija u svijetu i mogućnost izbijanja novih sukoba ili eskalacije postojećih.
"Još jedan faktor rizika je recesija u Njemačkoj i usporavanje europskog gospodarstva. No, očekivanja u vezi s tim su da će se uz stabilizaciju inflacije tamo i labavljenje monetarne politike pokrenuti gospodarska aktivnost, zbog čega su trenutna očekivanja da će i tamo 2024. biti bolja od 2023.", dodaje Jovanović.
- uz pomoć Igora Ilića, Aleksandre Tomić i Andree Čobanove.
